Kako se izboriti sa lošom ekonomijom? Sredite svoje finansije

05.03.2012

Istraživanja izvor: Kamatica

Prošle su gotovo četiri godine od kad nas je svetska ekonomska kriza bacila na kolena, a mi, čini se, nikako da ustanemo. Mnogi građani seli su na vrtešku dugova, pa sada imaju problema u otplati minusa, tekućih kartica, kredita. Privreda je u još gorem stanju, očajnički joj je potreban novac i dodatni krediti od banaka, a nema sredstava da vrati ni ono što je uzela.

Udar svetske ekonomske krize mnoge je dočekao nespremne, pa su se pridržavali strategije „sačuvaj šta imaš”. U iščekivanju boljih vesti, koje nikako da stignu, većina građana napravila je najčešću grešku koju možete da uradite kada su finansije u pitanju – nisu promenili strategiju.
Borba sa lošom ekonomijom koja vam svakodnevno zadaje teške udarce može da iscrpi, pogotovo ako se stalno držite istih poteza. Zato umesto da se predate sada, savetujemo da promenite strategiju – krenite u napad i dovedite u red svoje finansije.

Srbija će biti sretna ako ove godine zabeleži rast, poručio je MMF, mada vlast tvrdi da će rast BDP-a biti čak 1,5 odsto. Inflacija, tvrdi NBS, usporava i biće ispod propisanog minimuma 4,5 odsto plus/minus 1,5 odsto, mada nas svakodnevna poskupljenja uveravaju u suprotno.

Dinar je stabilan, tvrdi guverner Dejan Šoškić, a ove nedelje pao je na samo dno, pri čemu je od početka svetske ekonomske krize 2008. izgubio čak 40 odsto svoje vrednosti. Nezaposlenost vrtoglavo raste i prema poslednjim podacima je skoro 24 odsto, a vlast nam obećava da ove godine neće biti novih zapošljavanja.

Karijera – promenite način razmišljanja

U uslovima kada mnogi ljudi ostaju bez posla, vaša stara strategija bila je da kako znate i umete zadržite svoj posao, ma kako loši uslovi bili i ma koliko bila niska plata. Sadašnjost vas međutim mora naterati da to promenite, pogotovo ako vam plata nije rasla (ili je čak padala) tokom prethodnog perioda, jer su vaš troškovi zbog inflacije i kursnih razlika svakako znatno porasli.

Niko ne kaže da je lako, ali što pre počnete da tražite bolji posao, to ćete pre dovesti sebe u bolju finansijsku poziciju. Napravite spisak preduzeća u koji zapošljavaju ljude vašeg profila i što je važnije prijatelja koji su na boljim pozicijama. A onda počnite da pričate. Zakažite neformalne i formalne razgovore i stavite im do znanja da želite da promenite posao. Možda do promene neće doći odmah, ali ako pokucate na mnoga vrata jedna će vam se otvoriti.

Kupovina kuće

Prema podacima NKOSK potražnja za nekretninama od početka krize drastično je smanjena. Većina građana uglavnom su odlagali kupovinu kuće čekajući ekonomski oporavak i bolje uslove. Ali, znate šta? Ukoliko želite da kupite nekretninu, sad je vreme da napravite pravi potez. Cene nekretnina nisu mnogo padale, ali je činjenica da su niže. Takođe, uslovi kreditiranja su dosta povoljni i mala je verovatnoća da će u narednom periodu biti boljih na tržištu.
Savetujemo vam da odredite nekretninu kakvu biste kupili, i da sagledate kakve su vam mogućnosti da rata kredita uz dodatnih 20 do 30 odsto sume (za troškove popravke i uređivanje stana) bude približna troškovima koje već imate prilikom iznajmljivanja stana.

Osigurajte se na vreme

Građani Srbije osiguranje i dalje smatraju luksuzom. To je proizvod za koji razmišljaju da će ga sebi priuštiti jednom kada budu imali više novca. Ta strategija zrela je za kantu za smeće, jer osiguranje vam nikada nije tako potrebno kao u doba krize.

Osiguranje protiv najšire lepeze rizika, u kriznim vremenima pruži će vam sigurnost da nećete upasti u dugove.

Počnite pametno da štedite

Ekonomska kriza mnoge građane dovela je do ivice egzistencije, pa su odbacili mogućnost da bilo koju sumu novca ostave sa strane. Po principu „nemam odakle da štedim” , štednom računu, ukoliko ga imate, mesecima nije dodat ni jedan dinar, a mnogi su čak svoju ušteđevinu i potrošili.

Sada je vreme da to promenite. Umesto da štedite „zato što je kriza”, počnite da štedite zato što želite sebi da priuštite nešto. Bilo da je to novi televizor (jer stari se već raspada) ili odmor koji ste odlagali zbog krize. Počnite sa malom sumom, možda 500 dinara ili 1.000 dinara mesečno. Izdvajajte koliko imate. Ukoliko taj novac stavite u banku, biće vam obračunata i kamata.

Promenite penzionu strategiju

Većina nas u kriznim vremenima ne razmišlja o penziji. Doprinosi koje plaćamo na platu, čini nam se dovoljni su da se održi minimum. Međutim, ako ičemu mogu da nas nauče ova teška vremena je to da na državnu penziju ne možemo da se oslonimo.

Umesto da se ustežete od štednje za starost, predlažemo da svaka tri meseca izdvojite neku sumu i uplatite u penzioni fond.

Ukoliko od početka krize niste ni dinara dodali vašim sredstvima koje planirate za starost, znajte da ste već sada izgubili četiri godine. Što manje vremena vam ostane do penzije, to će vam teže biti da izdvojite novac potreban za pristojan život u starosti. 



Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana