Povećani rizici otplate kredita

11.03.2009

Istraživanja izvor: Kamatica

Ukidanje kredita indeksiranih u švajcarskim francima, kako gotovinskih, tako i stambenih, krajem prošle i početkom ove godine od strane svih poslovnih banaka u Srbiji se pokazalo kao dobar potez imajući u vidu kretanja na međunarodnom i nacionalnom tržištu.

Međutim, ovim potezom su bili zaštićeni samo novi i potencijalni zajmotražioci, dok su se oni koji su zaduženi ovom vrstom kredita našli u „nebranom grožđu“. Od početka ove godine većina poslovnih banaka je po preporuci Narodne banke Srbije odobrila reindeksiranje kredita u švajcarskim francima na kredite u dinarima ili onim indeksiranim u evrima, bez naknade, što je omogućilo postojećim korisnicima ovih kredita da pređu na nešto povoljnije uslove.
 
Uprkos stalnom opadanju međunarodnih referentnih kamatnih stopa, EURIBOR-a i LIBOR-a, povećani rizici u našoj zemlji i značajne promene kursa prema evru i švajcarskom franku su doveli do toga da  kamatne stope na domaćem tržištu nisu pale.
 
Naime, u poslednjim mesecima 2008. godine, kamatne stope na gotovo sve postojeće i nove kredite poslovnih banaka su porasle u skladu sa rastom međunarodnih referentnih kamatnih stopa. Tek pošto su pomenute kamatne stope počele da se spuštaju na niži nivo, povećani rizici u zemlji su uticali na povećavanje bankarskih marži, što nije dozvoljavalo da se ukupne kamatne stope na sve vrste kredita u Srbiji spuste.
 
Dodatni pritisak na korisnike kredita poslovnih banaka u Srbiji stvarao je značajno niži kurs dinara prema evru i švajcarskom franku, kao i niži kurs evra prema švajcarskom franku. Rate i anuiteti kredita su porasli za 15-20% u nominalnom iznosu, samo zbog promene kursa dinara prema stranim valutama u kojima je većina isplaćenih kredita indeksirana. Uz dodatno povećanje kamatnih stopa na ove kredite, rate su u nominalnom iznosu rasle i preko 25%.
 
Nisu sve poslovne banke istovremeno podizale kamatne stope na postojeće i nove kredite. Povećanja kamatnih stopa su prvenstveno zavisila od kretanja međunarodnih referentnih kamatnih stopa i od vremena prilagođavanja kamatnih stopa na kredite poslovnih banaka (mesečno, tromesečno, šestomesečno).
 
U drugom talasu promena kamatnih stopa, dominantnu ulogu su imale bankarske marže, koje su bile prilagođavane povećanim rizicima u zemlji. Ovaj drugi talas promena su korisnici kredita u manjoj meri osetili zbog toga što su one bile praćene padom međunarodnih referentnih kamatnih stopa, te je došlo do „potiranja“ ovih suprotstavljenih tendencija.
 
Poslovne banke sada pod pritiskom povećanih rizika, posebno kod kredita indeksiranih u CHF, vrše blagi pritisak na korisnike da u što većoj meri svoje kredite reindeksiraju u dinare ili evre, kako bi bile sigurnije u mogućnosti da ih korisnici bez problema otplaćuju.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana