Beogradska autobuska stanica (BAS) objavila je ponudu za prodaju sopstvenih akcija
Ova ponuda, koja je otvorena do 12. novembra, namenjena je isključivo postojećim akcionarima koji imaju pravo preče kupovine, srazmerno broju u celosti uplaćenih akcija koje su posedovali 3. oktobra, objavio je portal Nedeljnik.
Predmet ponude je 26.869 komada običnih akcija, što predstavlja 8,63 odsto od ukupnog broja izdatih akcija, po ceni od 1.515 dinara po akciji.
Trenutna akcionarska struktura pokazuje da su najveći, ali ne i većinski akcionari BAS-a, državni fondovi: Akcionarski fond (sa 30,32 odsto akcija) i PIO Fond (sa 10 odsto akcija).
- Sam BAS je na trećem mestu prema veličini paketa, sa 8,63 odsto kapitala. To znači da, formalno gledano, BAS ni sada nije 'državna' već većinski privatna kompanija - piše Nedeljnik.
Među najvećim privatnim akcionarima su kompanije "Damjan" (1,62 odsto), "NLB Komercijalna banka AD Beograd – Kastodi račun" (1,2 odsto) i "TCD Trade" (0,72 odsto). Međutim, najveći udeo kapitala drže disperzirani mali akcionari. Prema podacima Centralnog registra hartija od vrednosti (CRHoV), u ovoj kategoriji je 917 domaćih i četiri strana lica, koji zajedno drže oko 48 odsto domaćeg i blizu tri odsto stranog kapitala.
Da li je moguće preuzimanje kontrole?
Postavlja se pitanje da li ova prodaja sopstvenih akcija može dovesti do promene vlasničke strukture i potencijalnog preuzimanja kontrole od strane privatnih akcionara. Nedeljnik navodi da bi za dolazak do većinskog paketa ili 90 odsto akcija (što bi omogućilo prinudni otkup preostalih), bilo potrebno više koraka.
Scenariji za preuzimanje:
- Koncentracija u rukama jednog akcionara: Jedan od scenarija podrazumeva da privatni akcionar, sa paketom od jedan do dva odsto akcija, prvo kupi svih 8,63 odsto akcija koje prodaje BAS. Njegov udeo bi time narastao na oko 10 odsto. Ukoliko bi potom uspeo da preuzme i sve akcije od državnih fondova (ukupno 40,32 odsto), dostigao bi 50,58 odsto, čime bi postao većinski vlasnik. Međutim, to bi zahtevalo da država ponudi svoje akcije na tržištu.
- Formiranje konzorcijuma: Drugi scenario podrazumeva formiranje konzorcijuma postojećih privatnih akcionara. Ukoliko bi najveći privatni akcionari formirali konzorcijum, njihov udeo bi, nakon kupovine akcija BAS-a, iznosio oko 12,8 odsto. Za dostizanje većinskog paketa morali bi da prikupe još oko 37 odsto akcija od stotina malih akcionara.
Pravo preče kupovine sopstvenih akcija imaju svi akcionari, uključujući Akcionarski i PIO Fond, čiji je kombinovani udeo 40,32 odsto.
Ako bi državni fondovi strateški pristupili kupovini sopstvenih akcija BAS-a, njihov udeo bi se povećao na gotovo 49 odsto. Da bi prešli 50 odsto vlasništva, morali bi da prikupe još samo nešto više od jedan odsto akcija od drugih akcionara. Za dostizanje 90 odsto vlasništva državnim fondovima bi bilo potrebno još oko 41 odsto akcija - piše u izveštaju.
Zaključak je da, iako ponuda sopstvenih akcija može da predstavlja korak ka redistribuciji vlasništva, put ka potpunoj privatizaciji ili koncentraciji 90 odsto akcija u jednim privatnim rukama i dalje je izuzetno izazovan i višeslojan.
Ostavi komentar