Šta su stres testovi?

31.07.2009

Istraživanja izvor: Kamatica

Stres testovi, koji očekuju srpske banke do kraja septembra, ali i banke Evropske unije, već su sprovedeni u SAD i Rusiji. Tim portala Kamatica.com je istraživao procedure stres testova i rezultate postignute u SAD i Rusiji.

Narodna banka Srbije će prema sporazumu sa Međunarodnim monetarnim fondom do kraja septembra izvršiti stres testove kod poslovnih banaka u Srbiji. Prve testove će proći 16 poslovnih banaka sa najvećim učešćem na tržištu Srbije, od kojih četiri banke imaju značajno državno učešće u svom kapitalu. Ostale banke bi trebalo do kraja godine da budu podvrgnute ovim testovima. Najavljeno je da rezultati neće biti javno objavljeni, kao i u većini evropskih zemalja.
 
Stres testovi predstavljaju simulaciju različitih scenarija negativnih dešavanja na tržištu i procenu sposobnosti banaka da ih izdrže bez neophodne dokapitalizacije. Ovi testovi se mogu sprovoditi i u drugim privrednim sektorima.
 
U razvijenim privredama sveta je uobičajeno sprovođenje ovih testova, ali su oni u ovoj godini dobili poseban značaj zbog svetske ekonomske krize i velikih problema banaka sa nenaplativim hipotekarnim kreditima. Zbog toga su i ovogodišnji stres testovi rigorozniji nego raniji. Sem toga, u nekim zemljama, poput Srbije, stres testovi su ugovorna obaveza sa različitim međunarodnim finansijskim institucijama, koje pozajmicama pomažu državama da prevaziđu ekonomsku krizu.
 
U proceduri testiranja se uzimaju sledeće promenljive za kreiranje scenarija:
- bruto proizvod zemlje
- stopa nezaposlenosti
- cena nekretnina
- inflacija
- rizičnost kredita
- profitabilnost privrede
 
Na bazi određivanja vrednosti za ove promenljive ili neke od njih se kreira od 2 do 5 scenarija i u tako kreiranim hipotetičkim uslovima poslovanja se testiraju plasmani, depoziti, tok gotovog novca i bilansna suma poslovnih banaka. Svi ovi pokazatelji treba da formiraju sliku o likvidnosti i solventnosti banke u slučaju „stresnih“ situacija u ekonomiji.
 
Stres testovi najčešće podrazumevaju testiranje za periode između 6 i 18 meseci.
 
Do danas nije objavljeno koji će kriterijumi i pokazatelji biti korišćeni u stres testovima za srpske banke, ali je za očekivati da će među glavnim biti povećanje docnje u otplati kredita, povećanje stope nezaposlenosti, bruto proizvod zemlje i inflacija.
 
Ukoliko su i negativni, rezultati ovih testova ne znače da neka banka loše posluje, već da je potrebno sprovesti mere kojima će se obezbediti veća otpornost na negativna ekonomska kretanja. Uobičajeno je da ovi testovi obuhvate i „gotovo nemoguće loše scenarije“, za koje je minimalna mogućnost nastanka. Zbog toga, smatra se da je banka prošla test ukoliko pokaže otpornost na npr. 70% testiranih scenarija.
  
STRES TESTOVI U SAD
 
Prve stres testove na bankama su sprovele nadležne institucije u Sjedinjenim Američkim Državama. Testirano je 19 najvećih banaka u zemlji, koje poseduju 2/3 ukupnog kapitala u bankarskom sektoru i koje su plasirale oko polovine svih kredita u toj zemlji.
 
Stres testovi su imali dva scenarija: prognoza eksperata i iznenađujuće negativne promene. Prvi scenario je bio nešto optimističniji, dok je drugi pokazivao sposobnost banaka da „prežive najgore“.
 
Testovi su podrazumevali sledeće promene u makroekonomskoj situaciji:
-         stopa nezaposlenosti između 8,8 i 10,3%
-         dodatni pad cena nekretnina između 4 i 7%
-         posledični pad bruto proizvoda zemlje
-         rast inflacije, kao posledica državne intervencije u bankarskom sektoru
 
Rezultati testova su bili delimično ohrabrujući: 10 od 19 banaka je u potpunosti prošlo test i utvrđeno je da im neće biti potrebna dokapitalizacija čak i u slučaju neočekivano negativnih promena. Među ovim bankama su se našle American Express, Goldman Sach i JP Morgan Chase. Druga grupa od 9 banaka bi u slučaju pesimističnijeg scenarija morala dodatno da se dokapitalizuje sa 75 milijardi dolara. Među ovim bankama su se između ostalih našle pomalo neočekivano Bank of America, Citigroup i Morgan Stanley. Ove banke su dobile rok u kome će dostaviti svoj plan „održivog razvoja“ u slučaju pesimističnog scenarija.
 
Rezultati testova su bili dostupni javnosti, za razliku od rezultata u Evropi koji neće biti javno objavljeni zbog rizika pogrešne interpretacije i dodatnog uzbunjivanja javnosti. Ipak, ova odluka ovlašćenih američkih institucija će po našem mišljenju pozitivno uticati na investitore, koji će veće poverenje pokloniti investiranju „preko Atlantika“.
 
STRES TESTOVI U RUSIJI
 
Rusija je u maju sprovela stres testove u 100 najvećih banaka u zemlji. Scenariji su bili nešto drugačiji u odnosu na američke i podrazumevali su tri scenarija: pesimistični, realni i optimistični. Testovi su se zasnivali na proceni povećanja procenta neizmirenih kreditnih dugovanja prema poslovnim bankama. Tako je optimistični scenario podrazumevao da će nivo kreditnih gubitaka poslovnih banaka po osnovu neizmirenih kreditnih dugovanja građana i privrede biti 10%, prema realnom 15% i prema pesimističnom 20%.
Rezultati su pokazali da prvih 50 najvećih banaka može izdržati bez dokapitalizacije rast kreditnih gubitaka do 17%, dok su ostale svoju fleksibilnost pokazale do 12% kreditnih gubitaka.
Konkretne banke nisu imenovane, što je ostavilo delimičnu senku na sprovedene testove, ali se prema objavljenim podacima moglo sa visokim procentom sigurnosti zaključiti koje su banke u pitanju.


Pogledajte arhivu istraživanja
Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana