Žene su danas prisutne u gotovo svim profesijama, ali to ne znači da su plaćene isto koliko i muškarci – što potvrđuju i zvanični podaci
U 2022. godini, žene su u proseku zarađivale 12,1 odsto manje od muškaraca. Razlika u platama primećuje se kod zaposlenih sa istim obrazovanjem, istog radnog staža – a ona iz godine u godinu raste. Država, pak, ne preduzima ništa konkretno.
Platni jaz između žena i muškaraca predstavljarazliku između prosečnih zarada između polova. U Biltenu Republičkog zavoda za statistku (RZS), u kom je predstavljeno istraživanje o strukturi zarada za 2022. godinu, navodi se da je platni jaz tada iznosio 12,1 odsto. Dakle, žene su 2022. godine bile manje plaćene od muškaraca za 12,1 odsto.
“Ovaj podatak predstavlja važan, međunarodno uporedivi, pokazatelj neravnopravnosti polova u pogledu zarada”, navodi RZS u Biltenu.
Međutim, Sarita Bradaš iz Centra za dostojanstven rad kaže za Novu ekonomiju da nije dovoljno gledati samo prosečni jaz, jer kada se sagledaju i drugi podaci, poput grupe delatnosti, vidi se da u određenim sektorima žene zarađuju i po 20 odsto manje.
I zaista, posmatrano po delatnostima, najveći platni jaz zabeležen je u finansijskim i delatnostima osiguranja – 20,6 odsto. Zatim sledi sektor informisanja i komunikacija, gde je platni jaz tek neznatno manji, 20,3 odsto. Na kraju, jaz od 19,6 odsto postoji u prerađivačkoj industriji.
Postoji i negativni platni jaz, što znači da u pojedinim sektorima žene u proseku zarađuju više od muškaraca. Međutim, takvi primeri su retki. Pre svega, to je građevinarstvo, gde su plate žena u proseku za 10,9 odsto veće. Takvih primera ima i u saobraćaju, rudarstvu i upravljanju otpadnim vodama, ali kod njih, kako navodi RZS, “interval poverenja sadrži nultu vrednost”, te se ne može zaključiti da postoji statistički značajna razlika između zarada žena i muškaraca.
Drugim rečima, ne može se tvrditi da je razlika u platama statistički značajna, odnosno stvarna, a ne rezultat slučajnosti ili greške merenja. Dakle, u većini sektora nema dovoljno dokaza da žene zarađuju više, a razlike koje postoje mogu biti slučajne. Samo u građevinarstvu postoji jasna i potvrđena razlika u zaradama između polova, u korist muškaraca.
Žene zarađuju manje od muškaraca sa istim kvalifikacijama
Kako pokazuju zvanični podaci, u oktobru 2022. godine je platni jaz u privatnim firmama bio značajno veći nego u državnim. Preciznjie, u privatnim firmama jaz je iznosio 16,2 odsto, a u državnim 5,6.
Posmatrano po grupama zanimanja, najveći platni jaz zabeležen je u kategoriji “stručnjaka i umetnika”, gde su žene bile u proseku za 28,8 odsto manje plaćene od muškaraca. Najmanja razlika zabeležena je kod administrativnih službenika, gde su zarade žena u proseku bile za 4,4 odsto manje od zarada muškaraca.
Takođe, bez obzira na nivo kvalifikacije, muškarci u proseku imaju veću zaradu od žena istih kvalifikacija. Interesantno je da je najveći platni jaz zabeležen kod zaposlenih sa najvišim nivoom kvalifikacije, odnosno kod viskoobrazovanih. Konkretno, u ovom slučaju je platni jaz iznosio 23,3 odsto. Najniži platni jaz, od 12,6 odsto, beleži se kod zaposlenih sa srednjoškolskim obrazovanjem.
Sarita Bradaš za Novu ekonomiju ukazuje na to da su sektori u kojima dominiraju žene uglavnom sektori u kojima su plate manje – poput obrazovanja i socijalne zaštite.
“Ti sektori, u kojima dominiraju žene,često su manje plaćeni. I u oblastima u kojima je više žena zarade rastu sporije nego oni sektori u kojima pretežno rade muškarci, što znači da su ta radna mesta manje vrednovana”, kaže Bradaš.
A ipak, i u sektorima u kojima dominiraju žene postoje razlike – u korist muškaraca. Kao primer, sagovornica Nove ekonomije navodi činjenicu da su na rukovodećim pozicijama uglavnom muškarci.
“Recimo, žene na rukovodećim pozicijama najčešće su direktorke marketigna ili ljudskh resursa, a izvršni direktor ili direktor finansija je muškarac, a to su funkcije koje su bolje plaćene”, kaže Bradaš.
Kako raste šansa za napredovanje – raste i platni jaz
Platni jaz mladih zaposlenih (od 15. do 19. godine) je relativno nizak (9,2 odsto) u odnosu na starije grupe. Naime, najveći platni jaz primećen je u starosnoj grupi od 30. do 39. (15,7 odsto) i od 40. do 49. godine života (15 odsto). Kod starijih zaposlenih (50 i više godina), platni jaz opada.
“Krivca” za činjenicu da platni jaz raste kako rastu godine zaposlenih takođe treba tražiti u rukovodećim pozicijama.
“Mlađi radnici, i muškarci i žene, imaju manje plate, jer nemaju nikakve dodatke za radni staž. Ulogu na kasniji jaz imaju upravo mogućnost napredovanja i bonusi, koje češće ostvaruju muškarci”, kaže Bradaš.
Platni jaz raste
RZS je u istraživanju poredio period od 2018. do 2022. godine. Prema tome, opšti rast svih plata u tom periodu iznosio je, u proseku, 41,9 odsto.
Međutim,plate muškaraca rasle su brže od plata žena.
Naime, u 2022. godini, u odnosu na 2018, zarade muškaraca porasle su za 45,4, dok je rast prosečne godišnje zarade žena iznosio 38,5 odsto.
Posledica neravnomernog rasta zarada je povećanje rodnog platnog jaza. Naime, u odnosu na 2022, kada je jaz iznosio 12,1 odsto, on je u 2018. bio nešto niži – 8,8 procenata.
Kao i u 2022, i u 2018. je najveći jaz zabeležen u finansijskim i delatnostima osiguranja. Međutim, on je u 2022. godini iznosio20,6 odsto, što je za 0,5 procentnih poena više nego 2018.
Na ukupno povećanje platnog jaza sa 8,8 na 12,1 procenat, različito su uticala kretanja u privatnim i državnim firmama. Naime, u 2018. platni jaz u državnim firmama bio je neznatno veći od onog u privatnim. Međutim, u pomenutom periodu platni jaz u državnim preduzećima smanjen je sa 11,6 na 5,6 odsto, dok je u privatnim porastao sa 10,1 na 16,2 procenta.
Posmatrano prema veličini firmi, jedino je u najvećim poslovnim subjektima (1.000 i više zaposlenih) došlo do smanjenja platnog jaza, sa 17,6 u 2018. na 14,5 odsto u 2022. godini. U svim ostalim veličinama kompanija, došlo je do povećanja platnog jaza.
Kada se posmatraju grupe zanimanja, najveći rast platnog jaza zabeležen je u grupi stručnjaka i umetnika, za skoro deset procentnih poena (sa 19 u 2018. godini na 28,8 odsto u 2022. godini). To je uslovilo da u 2022. godini ova grupa zanimanja ima najveći platni jaz, značajno veći od svih ostalih grupa zanimanja.
Produbljivanje platnog jaza nije zanemarljivo ni u grupi rukovodilaca, funkcionera i zakonodavaca. Naime, u 2022. godini, platni jaz je iznosio 9,6 odsto, što u odnosu na 2018. predstavlja povećanje od 4,3 procentna poena.
Međutim, postoje primeri u kojima se platni jaz smanjio. To je zabeleženo među zanatlijama i srodnim zanimanjima, gde su muškarci u 2022. godini zarađivali 20,2 odsto više nego žene, za razliku od 2018. godine, kada je platni jaz iznosio 23,8 procenata u korist muškaraca. Takođe, kod lica bez stečenog osnovnog obrazovanja i sa najnižim nivoom obrazovanja platni jaz je smanjen za 3,2 odsto i sveden je na 18 procenata. Generalno gledano, postoji trend smanjenja platnog jaza za osobe sa nižim nivoima obrazovanja, ali povećanje za osobe sa obrazovanjem višim od srednjoškolskog.
Nejednakost se vidi i na primerurasta godišnjih bonusa. Konkretno, od 2018. do 2022. godine, prosečni godišnji bonusi su porasli za 83,8 odsto. Od toga, rast od 91,5 odsto beleže muškarci, dok je rast prosečnih bonusa kod žena iznosio 75,1 procenat.
Država može da smanji platni jaz
“Razlike u zaradama po polu mogu se javiti kao posledica različite strukture zaposlenih muškaraca i žena po sektorima delatnosti, obliku svojine, zanimanju, obrazovanju, godinama starosti i drugim karakteristikama”, navodi RZS.
Platni jaz međutim, smatra Bradaš, u Srbiji postoji i raste – jer država ništa ne preduzima po tom pitanju.
“U Evropskoj uniji postoji direktiva o transparentnosti zarada kojom se predviđa niz mera za preduzeća koja imaju više od 500 zaposlenih, kako bi se rodni jaz smanjio. To znači da od onog trenutka kada neko ulazi na tržište rada, na razgovoru za posao se kaže i muškarcima i ženama koliko se vrednuje taj posao. Kod nas je i dalje uvreženo mišljenje, čak i među ljudima koji se bave karijernim vođenjem, da ne treba da pitate za zaradu koju ćete imati – ne, to je stvar koja treba da bude javna”, kaže sagovornica Nove ekonomije.
Ona dodaje da država treba da napravi analizu radnih mesta, odnosno kako se radna mesta vrednuju i da li postoje razlike u platama kod poslova koje obavljaju i žene i muškarci, a koji traže isti nivo odgovornosti i kompetencija – što bi analiza verovatno otkrila.
“Dalje, u pomenutoj direktivi EU određeno je da se tamo gde je platni jaz veći od pet odsto analiziraju podaci i preduzmu mere kako bi se taj jaz smanjio. I mi imamo u Zakonu o radu‘jednako vrednovanje za jednaki rad’. Međutim, nemamo nikakve mere koje bi to sada osigurale. U Zakonu o rodnoj ravnopravnosti imamo da su poslodavci u obavezi da dostavljaju izveštaj o, između ostalog, platama, ali nije precizirano šta posle toga, a to je ono što treba da se uradi – da se donese plan rodne ravnopravnosti, da se odredi ko to kontroliše i tako dalje”, zaključuje Bradaš.
Ostavi komentar