Tekst objavljen: 13.09.2012 10:09        


Početak narednog meseca obeležiće dva vrlo zanimljiva događaja za štediše. Početkom meseca treba da počne primena novog paketa mera Vlade a krajem oktobra tu je sedmica štednje. Ova dva događaja će, po svoj prilici, ove godine biti povezana.

Država priprema gorku pilulu za štediše

Vlada namerava da podigne poresku stopu na prihod od kamata sa 10 na 15 odsto. Pa ostaje da se vidi kako će banke to ugraditi u svoju poslovnu politiku.

Šta će dobiti država ovim potezom?
U Srbiji na štednji ima preko osam milijardi evra. Kamate na oročene uloge kreću se od 2,7 do 5,5 odsto na godišnjem nivou. Ima šta da se oporezuje i prihoduje u državnu kasu. U evropskim okvirima to je prilično visoko, međutim srpske štediše pamte i bolje godine. Tokom 2008. i 2009. kamate su kod nas bile osam pa i devet odsto na godišnjem nivou. U Udruženju banaka kažu da visina stope nije presudna kod izbora banke već poverenje koje štediše imaju u određenu finansijsku kući. Hoće li se taj kriterijum posle povećanja preza opet okrenuti u korist visine stope tek ostaje da se vidi.
O tome koliko je ovakav potez opravdan finansijski stručnjak Zoran Jeremić kaže da je jasno da su državi neophodni prihodi i da je to iznudilo ovakav potez.

- Ma koliko se to ne sviđa štedišama izvesno je da je to gorka pilula koju će morati da progutaju. Povlačenje novca iz banka nije populano jer štediše tada ostaju bez ikakve kamate.

- Pored toga, oni koji imaju i da štede mogu da podnesu veći namet. Štedni ulozi ne spadaju u socijalnu kategoriju. Da ne pominjem da je ulog u bankama mnogo sigurniji od slamarice - navodi on.

Što se tiče banaka, izvesno je da svih tridesetak koliko ih posluje na našem tržištu neće postupiti jednako.

- Banke koje su ponudile niže stope će verovatno ići na korekciju na više, dok će one koje već imaju visoke kamate ostaviti sve po starom - objašnjava član Izvršnog odbora Razvojne banke Vojvodine Goran Kostić.

Tek, kamate na štednju su u Srbiji još uvek visoke. U Nemačkoj se na depozite dobija 1,5 odsto godišnje odnosno tri puta manje nego ovde. Kako se budemo razvijali tako će i kod nas padati. To govore i podaci: u 2011. stope na depozite su pale za 0,4 odsto, a u prvih šest meseci ove godine za 0,1 odsto. Hoće li porez ovaj trend zaustaviti ostaje da se vidi.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

2 komentara

  1. User image
    Stedisa 13.09.2012 11:54

    I opet ce finansijski odgovorni gradjani da plate ceh a svi oni koji ne placaju ni infostan ni pretplatu ni legalizaciju ni racune.... ce biti amnestirani...
    Tako da moze da se kaze da je pocela kampanja stimulacije bezakonja i anarhije...

  2. User image
    Zeljko 13.09.2012 13:00

    Kada potkradate drzavu, ne placate dazbine, dobijete otpis duga ili otplatu na rate. Utajite porez, dobijete kucni pritvor. Kada radite i stedite, drzava vas kaznjava. Onda nije cudno sto se kod nas kaze da je neko snalazljiv ili sposoban, a u stvari je probisvet

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
banke dinarska štednja devizna štednja

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana