Uz realne cene za struju, komunalije, telefone, bankarske usluge, sa računa nam svakog meseca novac "nestaje" i zbog brojnih skrivenih, nepoznatih troškova. Plaćamo provizije, naknade i razne druge usluge administracije, koje se najčešće ispisuju sitnim slovima.
Iako pojediničano ne prelaze veće sume, kada se na kraju meseca svi saberu dostižu i do nekoliko hiljada dinara. Po "skrivenim" izdacima najpoznatije su banke. Osim što zarađuju od kamata, potrošačima uzmu oko 35 milijardi dinara godišnje od dodatnih usluga.
NekiI bankarski troškovi, pak, "uzmu" i na hiljade dinara. Tako, bezgotovinski prenos novca sa tekućeg računa u jednoj na račun u drugoj banci naplaćuje se i do 20.000 dinara na veće iznose! To dobro znaju oni koji su, u nedelji štednje, želeli da promene banku, pa su novac nosili u torbi, jer su samo tako bili oslobođeni svih troškova. |
Korišćenje platnih kartica ume debelo da košta. Podizanje keša sa "tuđeg" bankomata staje u proseku dva odsto od podignutog iznosa plus 100 dinara fiksno. Što kartica više "sija" (zlatne, platinijumske...), to su provizije veće.
Ima banaka koje same klijentima izrade novu, čipovanu karticu, umesto stare klasične, koja još može da se koristi. I to naplate 200 dinara. Ipak, kod kartica je ubedljivo najskuplje - izgubiti ih, jer blokada međunarodno važećih kartica košta minimum hiljadu dinara.
Troškove "sakrivaju" i državna preduzeća
Koliko god se potrošači trude da štede na struji, neke stavke na računu ne mogu da smanje. Tako, za obračunsku snagu fiksno daju mesečno 348 dinara, dok troškovi naknade za merno mesto staju 120 dinara za sve korisnike.
Kod plaćanja komunalija, konfuzija je još veća. Svaki račun je različit, u odnosu na deo grada i usluge koje se naplaćuju. Neki građani za iznošenje smeća daju fiksno 320 dinara, iako njihova zgrada uošte nema mogućnost skladištenja otpada.
I račun za mobilni je često teško protumačiti. Umesto da sabiraju sekunde, operateri su odlučili da troškove pričanja "zaokruže" na ceo minut. Tako, na tri razgovora od 15 sekundi, naplatiće puna tri minuta priče. |
Neki na sve to plaćaju i predsedniku kućnog saveta nekoliko stotina preko, da bi sam angažovao spremačicu. Negde održavanje lifta košta 550 dinara. Međutim, kada se lift i pokvari - novac se često skuplja od stana do stana. Na računima su i razne ekološke takse, naknade za održavanje voda...
I račun za mobilni je često teško protumačiti. Umesto da sabiraju sekunde, operateri su odlučili da troškove pričanja "zaokruže" na ceo minut. Tako, na tri razgovora od 15 sekundi, naplatiće puna tri minuta priče.
Da dopunim i ispravim, za preuzimanje kopije izvoda o kretanju novca na računu, Čačanska banka u ulici Cara Dušana u Beogradu, naplaćuje 150,00 dinara... Vlasnici firmi koje imaju račune kod stranih banaka, kažu, da se ta naknada plaća i do 300,00 dinara...
Pa, hteli su kapitalizam, evo im ga...
Dragi moji, upis hipoteke za prosecan stan u Katastru je 14500 rsd, overa ugovora u Sudu 30000 rsd, a nakon sto platis porez na apsolutna prava, promena podataka u Katastru (upis) kosta skoro 9000 rsd. Najveci "derac" je upravo drzava, ali je najlakse ovakvim spinovanim tekstovima prebaciti odgovornost na nekog drugog. Da me ne shvatite pogresno i ovo je bezobrazluk ali mali u odnosu na Republicke takse....
Tacno - danasnji stil zivota je takav da se bacaju ogromne kolicine para za koje se zauzvrat ne dobija apsolutno NISTA - izmedju ostalog zato narod zivi losije nego pre par decenija, kad ovakve stavke uopste nisu ni postojale. Nije toliko pitanje da ljudi nemaju novca - nego pre svega na sta ga trose.
Neke od ovih stavki su neizbezne, ali mnoge se mogu eliminisati - one sto se ticu bankarskih usluga (npr. platnih kartica) i usluga mobilne telefonije.