Tekst objavljen: 05.03.2013 12:30        


Građanima koji već imaju određeni iznos novca, a žele da im taj isti iznos ostane i kad obave posao ili kupe robu, nekoliko domaćih banaka ponudilo je naizgled neobične kredite kod kojih je obavezno položiti depozit u visini 100 odsto iznosa.

Kredit sa depozitom od 100% koji vam posle vrate

Ovakvi zajmovi su jeftiniji od klasičnih keš kredita, a banke ih, budući da su obezbeđene ukupnim iznosom pozajmice, odobravaju i nezaposlenima.

Primer kredita sa 100% depozita:

Iznos 500.000 dinara
Depozit 100%
Period otplate 6 godina
Mesečna rata 8.512 dinara
Ukupno otplaćeno 612.900 dinara
Nominalna kamata 6,95%
Efektivna kamata 12,22%
Naknada za obradu kreditnog
zahteva 7.500 dinara
Menica 50 dinara
Kreditni biro 246 dinara
Izvor: Erste banka
Kamate na kredite sa 100 odsto depozita kreću se od 3,6 do devet odsto. Takvim kreditima građani koji već imaju para najčešće plaćaju letovanje ili ulože novac u posao koji im iskrsne. Mnogi bi ipak postavili sasvim logično pitanje - zašto da uzmem kredit, ako već imam novac koji mogu da uložim.

U Sosijete ženeral banci objašnjavaju da kod takve pozajmice banka ukupan iznos vraća klijentu, tako da i kad isplati kredit, opet ima na raspolaganju startni novac:

- Klijent može odmah da upotrebi novac koji ima da plati potreban proizvod ili uslugu, ali je nakon kupovine novac definitivno potrošen. Ali, ako položi taj novac, dobiće od banke isti iznos po povoljnijim uslovima u odnosu na druge kredite. Plus, nakon isteka perioda otplate, opet će imati svoj uloženi novac na raspolaganju.

U ovoj banci kredit sa 100 odsto depozita se odobrava u evrima, na rok otplate do pet godina, a nominalna kamata je 9,5 odsto. U istoj banci je, na primer, nominalna kamata za klasične keš pozajmice u evrima sa 30 odsto depozita 14 odsto.



I u Erste banci ističu da je najveća prednost ovih kredita to što oni koji već imaju novac i treba za nešto da ga potroše ipak mogu da sačuvaju ukupan ulog. Kako dodaju, prednost je i što banka kod ovih pozajmica brzo rešava kreditne zahteve, a potrebna je minimalna dokumentacija. Ove kredite odobravaju i nezaposlenima, a kamata je upola niža od referentne kamate Narodne banke Srbije.

- Kamata je znatno niža i u odnosu na klasične keš pozajmice i kreće se između 6,5 i 7,5 odsto, u zavisnosti od traženog iznosa. Međutim, interesovanje je ipak znatno manje nego za obične gotovinske kredite - navode u Erste banci.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

6 komentara

  1. User image
    marko 05.03.2013 13:33

    Marketing...da bi ste vratili taj kao i svaki drugi kredit,morate da imate prihode. Ako imate prihode,zaradicete tih 500.000 + kamatu sto je oko 112.000 za period otplate. Znaci disciplinovani ste i odvajate svakog meseca ratu od 8500 dinara. Sjajno. Ali...

    Kada zavrsite period otplate,dobicete nazad vasih 500.000 hiljada ali po ceni od 612.900 dinara...na levoj strani je 500.000 vasih para koje su vam vratili,a na desnoj strani je 612.900 isto vasih para koje ste platili banci kroz period otplate. Vama ostaje leva a njima desna strana....

    Pa dobro onda,sta ste vi to platili 112.900? Imali ste 500.000 a imate ih i sada...Platili ste osecaj lazne sigurnosti da ce vasih 500.000 uvek biti vasih...e pa nece,jer da kojim slucajem niste placali rate na vreme ili u skladu sa dogovorom sa bankom,taj vas novac,taj depozit od 500.000 bi banka zadrzala...logicno zar ne?

    Posto smo vec rekli da ste disciplinovani,slobodno potrosite tih 500.000 na nesto,recimo neki polovan auto u ovom slucaju i svakog meseca odvajajte od vasih prihoda 8.500 dinara na stedni racun...a zasto?

    Ako budete odvajali svakog meseca 8.500 dinara na stedni racun,imacete na vasem racunu,za taj isiti prediod koliko bi trajala otplata, 612.900 dinara + kamata za orocena sredstva? Kako vam se to svidja? U zavisnosti da li je stednja po vidjenju ili orocena,zavisila bi i i vasa dobit. Ako uzmemo stednju povidjenju u ovom primeru,suma novca koju bi imali za taj isiti period otplate,na vasem stednom racunu je negde oko 650.000 dinara...

    Nominalna razlika ova dva modela operacija novcem je 150.000 dinara u vasu korist,a realna je 262.900 ...kako je realna tako velika? Tako sto kada uzmete kredit,vi gubite 112.900 koliko dajete banci za kamatu,a kada stedite novac na racunu,vi imate 150.000 dinara vise nego sto ste imali prvog dana kada ste kupili auto za 500.000 dinara i odlucila da stedite. ako saberete 112.900 koje niste dali banci i 150.000 kojih sada imate vise (500.000 to ste vratili sebi +150.000 koje ste zaradili na stednji) to je REALNI IZNOS KOLIKO STE VI DOBRO PROSLI od 262.900...

    Pozdrav za sve bankare,sa recenicom NISTE VI TU ZBOG NAS,NEGO ZBOG VAS :)

  2. User image
    Prigovor 05.03.2013 15:42

    @marko

    U tekstu je bilo reci o tome da ako nesto treba da kupimo, a imamo te pare da je bolja opcija da uzmemo kredit pokriven sa 100% depozita kako bi odmah kupili i imali robu/uslugu koja nam sada treba i kako bi nakon otplate kredita imali naš depozit.

    Tvoj primer je dobar za slucaj da klijent ne treba nista da kupi sada nego moze mesecno izdvajati odredjena sredstva na stednju.

  3. User image
    marko 06.03.2013 16:04

    @ prigovor

    Zamolio bih vas da svojim komentarom ne spinujete moj komentar...zao mi je ako ne razumete ono sto sam ja napisao.

    U primeru koji sam ja naveo,stoji da je osoba izdvojila 500.000 dinara da kupi polovan auto (roba/usluga) a da tih 500.000 nije dala na depozit.

    Rate koje bi osoba otplacivala banci u iznosu od 8.500 dinara svakog meseca do kraja otplate bi u mom primeru svakog meseca stavljala na svoj stedni racun za isto vreme koliko bi traja obaveza placanja rata banci.

    Izdvajanje 500.000 je drugacije alocirano a isto tako je i davanje od 8.500 drugacije alocirano. Ako imate problem sa takvom vrstom alokacije sredstava,molio bih vas da izneste vasu primedbu i vas predlog za drugacijom i boljom alokacijom sredstava klijenata.

    Nadam se da ste isto tako strucno edukovani da mozemo da razgovaramo o ovoj temi na argumentovan nacin.

    Podrzavam svaku razmenu misljenja potkrepljenu cinjenicama i primerima.

    Pozdrav

  4. User image
    zoran 22.09.2014 3:21

    e pa marko ti si mi za 2 minuta koliko sam citao tvoj komentar objasnio u potpunosti sve i ja sam to shvatio bez ikakvih problema, a gospodin prigovor je samo jos vise zakopao ovu temu praveci se naivan i pokusavajuci da dokaze svrhu postojanja ovako glupe stvari kao sto je ovaj kredit. zna gospodin tacno sta ste vi mislili u vasem komentaru ali morao je napisati ovaj komentar da bi se cinilo da postoje i ljudi koji se slazu sa ovakvim vidom izmuzanja novca od ovog bednog i napacenog naroda. umesto da ih savetuju kako da stede oni ih savetuju kako da sto bi nas narod rekao od gotovog naprave veresiju :) . koliko bi ova zemlja bila velika kada bi svi raznisljali kao mali broj ljudi u njoj, ali ipak nemozemo pobediti cinjenicu da se uvek na svetu nalazi veci broj glupih ljudi nego pametnih :) i to je naucno dokazano.... odlicno objasnjenje marko, moje cestitke

  5. User image
    Dusan 05.08.2016 21:09

    Ako imate sopstvenu firmu i hoćete da uradite dokapitalizaciju, praksa je pokazala da je ovo jedan od najefikasnijih načina. Jednostavno je: vi kao član DOO se pojavite sa 100.000 EUR gotovine i hoćete da unesete dodatni kapital u svoju firmu. Osim dodatnih zavrzlama, ako nemate dobar način da dokažete poreklo novca, državi će biti jasno da ste verovatno radili na crno = utajili porez. Ovako odete u banku, uzmete kredit sa 100% depozita, ne pita vas niko ništa sve dok im platite kamatu. Uz to i gradite kreditni rejting.

  6. User image
    Dragan 24.06.2018 21:10

    Dusane, ne postoji mogucnost da se udje u banku i uplati iznos veci od 10.000 eur, a da te ne pitaju za poreklo novca :)

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
zaduženost zaduživanje Srbija depozit krediti kredit banka banke

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana