Lažna sniženja nisu specijalitet samo naših trgovaca, ali kod nas je opet garderoba skuplja nego u zemljama EU. Razlog su, kažu upućeni, visoke carine i marže, koje začine mućke naših trgovaca pa tako i u jeku sezonskih sniženja kupujemo paprene krpice.
Svi koji su imali priliku da pazare na rasprodajama u Evropi, uverili su se u to da ista roba kod nas košta i dva puta više, čak i kada je na najvećem popustu.
Predsednica Centra za zaštitu potrošaca Srbije (CEPS) Vera Vida istakla je da su na domaćem tržištu visoke marže pa je često ista roba skuplja od one u inostranim buticima. Po njoj, trgovci, suprotno poslovnoj etici i dobrim običajima, i dalje koriste razne načine da bi obmanuli potrošače. Mali broj uvoznika i visoke zaštitne carine su, takođe, ozbiljna prepreka trgovcima da rasprodaju robu, a da ujedno i profitiraju, mišljenja je Vera Vida. |
Čemu sve pribegavaju trgovci u Srbiji? Jedna od oprobanih metoda jeste ponuda odeće i obuće po cenama sniženim i do čak 70 odsto, ne navodeći koja je to osnovica za umanjenje. Drugi problem su male količine robe. Neretko se desi da snižena roba bude rasprodata u rekordnom roku jer trgovci nisu osigurali dovoljne količine.
Dešava se i da jedne sedmice povećaju cene robe, da bi za koji dan najavili „rasprodaje za 30 odsto”.
Tu su i takozvane stalne akcije. Na izlozima piše, na primer, „stalno sniženje od 50 odsto”. Neke trgovine nude „stalna sniženja” tokom cele godine, a takve rasprodaje u svetu ne postoje.
Stoga ne čudi večita dilema potrošača – za koliko je realno snižena cena kada je „na stalnom” ili „totalnom popustu”?
Ostavi komentar