Lažna sniženja nisu specijalitet samo naših trgovaca, ali kod nas je opet garderoba skuplja nego u zemljama EU. Razlog su, kažu upućeni, visoke carine i marže, koje začine mućke naših trgovaca pa tako i u jeku sezonskih sniženja kupujemo paprene krpice.
Svi koji su imali priliku da pazare na rasprodajama u Evropi, uverili su se u to da ista roba kod nas košta i dva puta više, čak i kada je na najvećem popustu.
| Predsednica Centra za zaštitu potrošaca Srbije (CEPS) Vera Vida istakla je da su na domaćem tržištu visoke marže pa je često ista roba skuplja od one u inostranim buticima. Po njoj, trgovci, suprotno poslovnoj etici i dobrim običajima, i dalje koriste razne načine da bi obmanuli potrošače. Mali broj uvoznika i visoke zaštitne carine su, takođe, ozbiljna prepreka trgovcima da rasprodaju robu, a da ujedno i profitiraju, mišljenja je Vera Vida. |
Čemu sve pribegavaju trgovci u Srbiji? Jedna od oprobanih metoda jeste ponuda odeće i obuće po cenama sniženim i do čak 70 odsto, ne navodeći koja je to osnovica za umanjenje. Drugi problem su male količine robe. Neretko se desi da snižena roba bude rasprodata u rekordnom roku jer trgovci nisu osigurali dovoljne količine.
Dešava se i da jedne sedmice povećaju cene robe, da bi za koji dan najavili „rasprodaje za 30 odsto”.
Tu su i takozvane stalne akcije. Na izlozima piše, na primer, „stalno sniženje od 50 odsto”. Neke trgovine nude „stalna sniženja” tokom cele godine, a takve rasprodaje u svetu ne postoje.
Stoga ne čudi večita dilema potrošača – za koliko je realno snižena cena kada je „na stalnom” ili „totalnom popustu”?
Ostavi komentar