Tekst objavljen: 27.12.2012 7:46        


Uzalud svi u Srbiji željno očekuju da cene namirnica počnu da padaju. A nije da nema razloga za to - dinar je za šest odsto jači nego letos, litar goriva vredi čak pet dinara manje nego u avgustu, prisutan je pad prometa koji u slučaju pojedinih artikala iznosi i 60 odsto.

Umesto jeftinija, hrana sve skuplja. Razloga nema

Od Božića su na snazi novi, viši cenovnici pića, slatkiša, zimnice...Povećanje cena biće od sedam do 15 odsto.

Dolazak švedskog proizvođača nameštaja Ikea na tržiše Srbije može da se očekuje krajem 2013. godine, a nemačkog trgovinskog lanca Lidl krajem 2014. Do kraja naredne godine moguće je da se otvori prva robna kuća Ikee u Beogradu, dok se završi formalno-pravna procedura. Lidl je kupio šest lokacija u našoj zemlji, a potrebno im je još devet. Tako će nemački trgovinski lanac otvoriti svoje objkete u Subotici, Zrenjaninu, Novom Sadu, Valjevu, kao i u Nišu.
I sa pijaca stižu slične najave. Krompir je, već sada, po ceni skoro sustigao uvoznu pomorandžu, a skuplje ćemo, čim dočekamo Novu godinu, plaćati i sav zeleniš, kao i domaće i uvozno voće.

Ipak, iako ne postoje ekonomski razlozi za poskupljenja, najave novih cenovnika za Novu godinu pristižu. Ne pomaže ni spuštanje carina i posebnih nameta na uvoz proizvoda iz EU. Očigledno je da će ta mera, kroz manju prodaju, ozbiljno koštati domaće proizvođače, ali i da neće pomoći ovdašnjim kupcima da pazare jeftinije.

Aleksandar Stevanović, ekonomista, kaže da je "rast cena u dinarima posledica liberalnije monetarne politike. Sa inflacijom koja proteklih deset godina prosečno iznosi deset odsto centralna banka se može izboriti.

Posledice bi bile kratkoročne, kroz smanjenje privredne aktivnosti, jer bi zaduživanje bilo skupo, a i nezaposlenost bi porasla".

- Na duži rok, takva borba sa inflacijom bi se isplatila, jer za privredu jedne zemlje stabilnost valute je veoma važna. U takvim okolnostima i srpska privreda bi bila fleksibilnija. Kupci, kroz manji promet, ipak kažnjavaju trgovce. Prosečan pad prometa na godišnjem nivou iznosi deset odsto, mada trgovci nezvanično priznaju i da je taj pad mnogo veći - 25 odsto - kaže on.

2 komentara

  1. User image
    Endre 27.12.2012 15:11

    nista bez madjarske drzave i dalje cemo tamo da kupujemo hranu a ovi neka dizu do mile volje ne smeta mi

  2. User image
    Veselica 27.12.2012 17:15

    Trgovacka pohlepa i bezobrazluk nemaju kraja! Ko diktira ovakve cene?! Vlada mora odmah da sankcionise ovakvo ponasanje u divljanju cena svih zivotnih namirnica!

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
ekonomska kriza potrošačka korpa potrošači skupa hrana poskupljenje hrane cene hrane

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana