Tekst objavljen: 10.12.2012 10:03        


Za godinu dana se svega 2.000 građana u Srbiji se odlučilo da počne da uplaćuje novac za privatnu penziju. Da o starosti mislimo tek kada dođemo na korak do “zlatnog doba”, govori i podatak da samo 10 odsto zaposlenih ulaže u dobrovoljne penzijske fondove, pa oni zauzimaju svega 0,4 odsto našeg BDP.

Za privatne penzije odvaja tek 10 posto zaposlenih

Prosečne plate od 42.000 dinara i 25 odsto nezaposlenih u zemlji odvraćaju Srbe od ulaganja za budućnost, pa se mesečnom čeku PIO fonda i dalje nada 1,6 miliona građana.

Podaci Narodne banke Srbije govore da građani o tome od čega će živeti nakon radnog odnosa počinju ozbiljnije da razmišljaju tek kada navrše 45 godina. Od onih koji mesečno plaćaju za privatnu penziju, čak 60 odsto njih ima između 40 i 60 godina. Za godinu dana sklopljeno je svega 3.000 novih ugovora i stiglo je 2.000 “svežih” klijenata. Najviše je porastao broj korisnika penzijskih fondova od 2009. do 2011. godine. Broj korisnika se kasnije samo neznatno uvećavao.
Štednja u privatnim penzijskim fondovima stalno se taloži. U odnosu na prošlu godinu porasla je za 29 odsto, dostigla vrednost od 14,95 milijardi dinara i 237.000 ugovora.

- Više od 80 odsto naših članova su zaposleni u čiju korist poslodavac uplaćuje dopunske penzijske doprinose - kaže Ana Stanković, savetnik za marketing iz “Dunav penzija”.

- Struktura poslodavaca je raznovrsna, od multinacionalnih kompanija do domaćih porodičnih firmi. Kod individualnih članova prosečna starost je 44 godine, njihova primanja su prosečna. Najčešće su muškarci i ulažu mesečno nešto malo manje od 3.000 dinara.

Novac od države nakon radnog veka, 90 odsto zaposlenih u Srbiji i dalje očekuje, ali najviše zbog - siromaštva i nemogućnosti da, na opštu bedu, još odvajaju nešto sa strane. Čak i oni koji možda mogu da plaćaju, imaju nepoverenje u privatne penzije. Kako ne mogu odmah da znaju koliko će novca mesečno na kraju dobijati od fondova, ne upliće se u dalju računicu.

- U vremenu opšte besparice ljudi se veoma lako odriču budućnosti i tako upadaju u začaran krug - smatra Nataša Marjanović, direktor “Delta đeneralija”, društva za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom. - Potrebno je da razvijati svest da mi sami možemo da utičemo na to da nam sutra bude bolje.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
penzije penzijski fond privatne penzije

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana