Ko u dobrovoljni penzijski fond danas počne da uplaćuje 50 evra mesečno za 25 godina moći će da računa na privatnu penziju u iznosu od oko 150 evra, koja će mu biti isplaćivana narednih 15 godina.
Oni koji se odluče da četvrt veka u dobrovoljni penzioni fond uplaćuju po 6.000 dinara mesečno moći će u narednih 15 da računaju na primanja u iznosu od oko 27.000 dinara.
Ograničenje po pitanju godina za uplatu privatne penzije ne postoji, a iznos mesečne uplate, zavisno od osiguravajućeg društva, kreće se od minimalno 500 dinara, dok gornja granica ne postoji. Ipak jedna granica postoji, a ona se odnosi na isplatu privatne penzije koja se ne može primati pre napunjenih 58 godina života, a najkasnije sa 70 godina.
Minimalna mesečna uplata u dobrovoljne privatne penzijske fondove u Srbiji kreće se već od 500 dinara, dok većina ovih finansijskih institucija postavlja prag oko 1.000 dinara. Međutim, ako želite realan uvid šta je u praksi i šta donosi značajniju isplatu u starosti onda biste morali da uplatite više novca.
- Penzioni fondovi su neka vrsta dodatka na državnu penziju gde vi imate te državne računice koju imate sa svakom platom koja vam je obavezna, imate mogućnost da odvajate i samostalno neki deo na gomilu koju vodi taj penzioni fond i koji bi trebalo da obezbedi neki prinos i da tu gomilu uveća - objašnjava Dušan Uzelac, finansijski analitičar i urednik portala "Kamatica".
Ono što je loše, smatra on, je to što nemate kontrolu - gde će penzioni fond uložiti taj novac, da li će taj novac dovesti zaradu od 20 ili samo pet odsto godišnje, da li će to biti dovoljno u odnosu na inflaciju koja je uvek prisutna. Ovde se radi o indirektnom investiranju, koji se zasniva na tome da li u dovoljnoj meri razumete njihov model investicione platforme i da li verujete konkretno tom modelu i investicionom fondu.
- Garancija u smislu dobrovoljnih penzionih fondova je regulativa države koja ih obavezuje da se ne igraju sa novcem građana, već da investiraju u stabilne investicione opcije. Tako, državne obaveznice isplivavaju kao najstabilniji oblik, zato što za te obaveznice garantuje država kao najveća institucija u tom ekonomskom smislu, a sve popularnije su i nekretnine - objašnjava Uzelac.
Ipak, za one koji se odluče za ovaj vid štednje, trebalo bi da znaju da je prosečna uplata korisnika fondova u Srbiji iznosi od 3. 000 do 5.000 dinara mesečno, a mnogi uplaćuju i 6. 000 ili 7.000. Prosta računica pokazuje da, naprimer, uplata od 3.000 mesečno tokom radnog veka donosi oko 18. 000 dinara mesečne dodatne penzije. I ona upravo može samo to i da bude - dodatak na penziju.
Uplatom od 6. 000 mesečno daje oko 36.000 dinara dodatka (što je blizu 300 evra). Sve naravno zavisi i od toga koji vremenski period uplate i kasnije isplate ste odabrali.
Država nudi brojne poreske olakšice za poslodavce, pa su tako uplate do otprilike 6. 000 do 8. 100 dinara oslobođene poreza i doprinosaa isti maksimum važi i za pojedince za uplate putem administrativne zabrane.
Osnovno načelo privatnih penzijskih fondova jeste dobrovoljnost što znači da član fonda uplaćuje doprinose prema svojim mogućnostima - kada i koliko može u datom trenutku, bez bilo kakvih penala.Važno je još dodati da je dobrovoljna penzija nasledna.
Ostavi komentar