Tekst objavljen: 19.09.2016 12:15        


BEOGRAD, 19. septembra (Tanjug) - Ruski Institut Nias i Saobraćajni institut CIP potpisali su danas ugovor o projektovanju jedinstvenog dispečerskog centra za upravljanje železničkim saobraćajem u Srbiji.

 Novi dispečerski centar za bolje veze s regionom

Ugovor su u Vladi Srbije potpisali zamenik generalnog direktora ruskog Instituta Nias Andrej Pavloskij i generalni direktora Saobraćajnog instituta CIP Milutin Ignjatović, a prisustvovali su potpredsednica vlade i ministarke građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorane Mihajlović, ambasador Rusije Aleksandar Čepurin i prvi potpredsednik Ruskih železnica Aleksandar Mišarin.

Prema rečima ministarke Mihajlović, u narednih godinu i po do dve moći ćemo da upravljamo kompletnim železnički saobraćajem u Srbiji.
Kako je navela na konferenciji na medije, stari dispečerski centar u Srbiji postoji već više od 30 godina i tehnološki je prevaziđen, a novi je neophodan kako bismo imali moderne železnice koje će biti povezane s regionom.

Mihajlović je dodala da će tek biti razmatrani načini finansiranja tog projekta kada budu poznati svi tehnički detalji.

Inače, izrada tehničke dokumentacije koštaće 950.000 dolara, Novi dispečerski centar u Beogradu bio bi izgrađen, opremljen i oformljen uz pomoć Holdinga Ruskih železnica, a procenjena vrednost izgradnje je oko 20 miliona dolara.

Dispečerski centar je jedan od četiri projekta predviđenih Memorandumom o strateškom partnerstvu između RŽD i Infrastrukture železnice Srbije, a koji je potpisan 27. oktobra 2015. u Moskvi.

Nakon izrade idejnog projekta dispečerskog centra treba da se uradi glavni projekat njegovo razvoja u tri faze: prva za BG čvor, druga za Koridor 10 i treća za ostalu železničku mrežu u Srbiji.

Mihajlović je rekla da je Dispečerski centar važan i za koordinaciju svih vidova saobraćaja.
Ona je zahvalila Ruskim železnicama ističući da će njihovo znanje i iskustvo doprineti modernizaciji srpskih železnica.

"Verujem da će se saradnja nastaviti i u narendom periodu", rekla je Mihajlović dodajući da se već razgovra o novim projektima, ka o što je na primer obnova cele barske pruge u Srbiji.
Ona je navela da je pre dve i po godine prosečka brzina vozova bila 40 do 50 km na sat, a na pojedinim deonicama i svega 15 km na sat.

Prema njenim rečima, vrednost investicija i kredita za koje je vlada dala garancije je bila od 1,8 do 2,2 milijarde evra, ali da se ni na jednoj pruzi nije radio remont.

Ona kaže da su aktivirani krediti EBRD i Rusije od 800 miliona dolara, kao i da je, od 3.600 km pruga, modernizovano oko 200 kilometara za brzine od 120 km na sat.

"Ove godine ćemo modernizovati još 200 km pruge za tu brzinu", rekla je Mihajlović.
Mihajlović je istakla da će se graditi i brza pruga Beograd - Budimpešta i da će biti nastavljena modernizacija pruge Beograd - Niš.

Mišarin je zahvalio Vladi Srbije i Mihajlovićevoj za plodnu saradnju sa Ruskim zelenicama.
On je istakao da su železnice najvažniji vid saobraćaja u Rusiji i da ta zemlja ima ogromno iskustvo u razvoju železnice, kao i modernu tehnologiju.

"Privodi se kraju prvi i drugi aneks u Srbiji, a ovaj ugovor za projektovanje novog Dispečerskog centra je nova faza", rekao je Mišarin.

Kako kaže, dispečerski centri su važni svuda u svetu za upravljanje železnicom, ali i koordinaciju svig vidova saobraćaja - za veću efikasnost, manje troškove i veću brzinu.

"Raduje me to što je u Srbiji za jedan i po put povećan broj putnika na železnici", rekao je Mišarin.
On kaže da je sa ministarkom Mihajlović razgovrao i o novim pravcima za saradnju o moderniaciji pruga u Srbiji izrazio očekivanje da će ti pregovori biti uspešni.

Mišarin je govoreći o novom Dispečerskog centru rekao da bi i u Srbiji moglo da se postigne da interval između vozova bude svega tri minuta, kao što je to u Rusiji.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana