BEOGRAD, 22. aprila (Tanjug) - Realizacija regionalnih infrastrukturnih saobraćajnih projekata na Balkanu, železnički i drumski koridori 10 i 11, biće, kako se čini, ubrzana zahvaljujući obećanoj finansijskoj podršci Brisela iz fondova EU. Transportna mreža Zapadnog Balkana bi do 2030. trebalo da bude potpuno integrisana sa trasportnom mrežom Evropske unije, nakon što zemlje regiona završe zajedničke prioritetne projekte koji
BEOGRAD, 22. aprila (Tanjug) - Realizacija regionalnih infrastrukturnih saobraćajnih projekata na Balkanu, železnički i drumski koridori 10 i 11, biće, kako se čini, ubrzana zahvaljujući obećanoj finansijskoj podršci Brisela iz fondova EU.
Transportna mreža Zapadnog Balkana bi do 2030. trebalo da bude potpuno integrisana sa trasportnom mrežom Evropske unije, nakon što zemlje regiona završe zajedničke prioritetne projekte koji mogu da se realizuju iz fondova EU.
Cilj je da se saobraćajno povežu glavni gradovi, luke i finansijski centri u regionu, i da Zapadni Balkan prestane da bude "usko grlo" transportne mreže EU, saglasili su se na jučerašnjem skupu sa predstavnicima EU u Briselu premijeri pet zemalja Balkana (Srbije, Albanije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Makedonije) i Kosova.
Realizacijom tih projekata doći će do opšteg ubrzanja tranzitnog saobraćaja, unaprediće se nivo usluga, olakšaće se medjunarodni trgovinski tokovi i transport putnika.
Kada se završe, nove drumske i železničke saobraćajnice imaće pozitivan uticaj na komercijalne i trgovinske aktivnosti u regionu i doprineće regionalnom razvoju i koheziji šireg područja Balkana.
Dogovor o jezgru transportne mreže za region, koji je postignut na mini-samitu "zapadnoevropske šestorke" juče u Briselu, uključio je i saglasnost da infrastrukturni projekti za saobraćajno povezivanje budu precizno definisani do narednog sastanka, koji će se održati krajem avgusta u Beču.
"Ovi projekti će povezati ljude, kompanije iz regiona će raditi zajedno na njima, a ljudi će ih posle koristiti. To će pojačati ekonomsku, ali i političku stabilnost celog regiona", izjavio je premijer Aleksandar Vučić, koji je na skupu predstavljao Srbiju.
Povodom inicijative koja je potekla sa sastanka premijera regiona u Berlinu u avgustu prošle godine, Vučić je poručio da će Srbija učiniti sve da podrži i ubrza sve infrastrukturne projekte koji će proći kroz njenu teritoriju.
Kao predlog Srbije, prihvaćen je kompletan Koridor 10 od granice sa Madjarskom do Makedonije, istočni krak sa Bugarskom, put od Vršca do Beograda i crnogorske granice, do Bara, i dalje do Tirane.
Prihvaćeno je i više železničkih projekata, kao i krak autoputa kroz Srbiju koji bi išao od Niša preko Prokuplja i Kuršumljie, Prištine i Drača do Tirane.
Podsećajući da Srbija na tim projektima već uveliko radi, Vučić je dodao da će biti veliki uspeh ako dobijemo 10 odsto od obećanih sredstava Evropske unije, koja treba da aktivno učestvuje u izgradnji infrastrukturnih projekata kroz pet zemalja Balkana i teritoriju Kosova.
Jedan od domaćina skupa, komesar EU za proširenje i susedsku politiku Johanes Han, najavio da je EU spremna da do kraja ove godine izdvoji 130 miliona evra iz IPA (pretpristupnih) fondova i da će ta cifra višestruko porasti tokom sledećih godina.
"Ali ne treba zaboraviti da je transport jedna stvar, a sve što je u vezi sa energijom je nešto drugo", kazao je komesar.
Srbija će, prema najavi Vučića, insistirati na finansijskoj podršci za izgradnju pruge Beograd - Podgorica - Skadar, kao i autoputa Niš - Priština - Drač.
Vučić se na sastanku sa albanskim kolegom Edijom Ramom juče dogovarao o ovim infrastrukturnim projektima, sa kojima su dve države zajednički nastupale na briselskoj konferenciji.
O projektima je početkom godine, tokom radne posete Albaniji, sa kolegom iz Tirane razgovarala i potpredsednica Vlade Srbije i ministarka gradjevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Zorana Mihajlović, koja je tada izjavila da je formirana zajednička radna grupa eksperata iz Albanije i Srbije.
"Oni će raditi na pripremi zajedničkog dokumenta u vezi sa autoputem Niš - Merdare - Priština - Tirana, i rekonstrukcijom pruge Beograd - Bar, ali u delu ka albanskim lukama", rekla je Mihajlović.
Srbija i Albanija su se tada usaglasile da predstavnicima EU kao zajedničke prioritetne projekte predlože realizaciju dva putna pravca i četiri infrastrukturna projekta u oblasti železničkog transporta i da resorna ministarstva dve zemlje od januara sprovode taj dogovor izmedju premijera Vučića i Rame.
Koridor 10 je jedan od panevropskih saobraćajnih koridora. Ide od Austrije do Grčke. Glavni krak Koridora 10 je na trasi Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Skoplje - Veles - Solun. Dodat je evropskoj mreži koridora na konferenciji u Helsinkiju, 1997. godine. Obuhvata kako železnički, dužine 2.528 kilometara, tako i drumski koridor dužine 2.300 km.
Autoput Beograd-Južni Jadran, odnosno Koridor 11, proteže se od Temišvara, preko Vršca, Beograda, Čačka, Požege, Podgorice, ide do Bara, a morskim putem, preko Jadrana biće povezan sa Barijem, u Italiji.
Ostavi komentar