Tekst objavljen: 01.08.2015 13:00        


Evropske banke i dalje traže nove izvore prihoda, dok uporedo nastoje da optimizuju troškove, a da bi obezbedile rast profita i uspešno prebrodile izazove moraju da svoje poslovne modele da dovedu na digitalni nivo, prema najnovijem istraživanju "Bankarski radar" globalne konsultantske kuće A.T.Kerni. 

Budućnost evropskih banaka u digitalizaciji

Studija, koja je potvrdila spor oporavak evropskih banaka, obuhvatila je skoro 100 bankarskih grupacija, banaka i poslovanja filijala na 24 evropska tržišta, saopšteno je iz A.T.Kernija.

U državama istočne Evrope, u koje spada i Srbija, potencijal za rast banaka ostaje na srednjem nivou, ocenjeno je u istraživanju.

Studija je odredila i analizirala šest glavnih pokazatelja uspešnosti banaka. U evropskim bankama, u prošloj godini, porasli su prihodi po zaposlenom (220.000 evra), dobit po klijentu (155 evra), smanjila su se rezervisanja (14 odsto u proseku).

Prihodi po klijentu (644 evra), neto prihod od kamata u odnosu na ukupan prihod (69 odsto) i odnos između troškova i prihoda (60 odsto) ostali su skoro nepromenjeni.

Većina indikatora je na nižem nivou u odnosu na period pre početka ekonomske krize, 2007, naglašava se u studiji.

Što se Srbije tiče, autori ovog istraživanja navode da je profitabilnost banaka pala u prošloj godini zbog rasta troškova u odnosu na prihode, kao i manje dobiti po klijentu.

Osim blagog poboljšanja produktivnosti zaposlenih, prihoda po klijentu, ključni pokazatelji i dalje su daleko ispod nivoa pre ekonomske krize.

Banke u Srbiji bore se da povrate prethodni nivo profitabilnosti zajedno sa nižim rezervisanjima, pokazuje studija.

Na evropskom nivou, razlike između država ostaju velike. Najprofitabilnije banke su i dalje u Švajcarskoj i u nordijskim zemljama, dok profitabilnost južnoevropskih banaka ostaje niska.

"Vidimo dobre znake oporavka u bankarskom sektoru na tržištu Nemačke, Austrije i Velike Britanije, odnosno u zemljama sa snažnom privredom i niskom stopom nezaposlenosti", kaže Toma Čukić, senior menadžer u ovoj konsultantskoj kompaniji. Dodaje da je u drugim državama, kao na primer u Francuskoj, oporavak sporiji.

Srbija, kako se navodi, kao i ostale istočnoevropske zemlje, ima potencijal za rast banaka i njihovog poslovanja na srednjem nivou. "Razlike između država istočne Evrope i drugih evropskih zemalja još su značajne. U Evropi je dobit po zaposlenom tri puta veća, a dobit po klijentu čak je osam puta veća nego u Srbiji".

Stanje banaka u istočnoj Evropi se u proteklim godinama poboljšalo, ali zbog porasta vrednosti švajcarskog franka u odnosu na evro, banke moraju da se bore s novim problemima u kreditnim portfolijima, pojašnjava Čukić.

Razlike su velike i u istočnoj Evropi. S jedne strane su Poljska i države srednje Evrope, čije banke posluju s profitom, dok banke jugoistočne Evrope i Turske beleže osetno slabije rezultate.
U zavisnosti od brzine ekonomskog oporavka i finansijske moći banaka, evropske komercijalne banke mogu da očekuju spori oporavak u 2015. i 2016. godini, ocenjuju autori ove studije.

Dodaju da su pred evropskim bankama tri glavna izazova.

Prvo, potrebe klijenata se menjaju, a digitalizacija postaje standard. Iako ima sve više konkurenata, pripremljenost na digitalizaciju je različita od zemlje do zemlje.

Drugo, niske kamatne stope i deflacioni pritisci ugroziće profitabilnost u budućnosti, i treće, propisi će biti sve rigorozniji i njihova primena će se širiti iz zapadnoevropskih država prema istočnoj Evropi.

U vezi s tim, A.T. Kerni savetuje bankama da preoblikuju i dovedu svoj bankarski model u novo, digitalno doba. Banke treba da imaju jasnu digitalnu strategiju koja se ne fokusira isključivo na nove klijente i tehnološke inovacije, već i na "kulturnu transformaciju".

"Digitalna budućnost komercijalnih banaka biće potpuno drugačija. Jednostavnost, brzina i bezbednost biće najbitnije stavke za sklapanje novih ugovora", ističu u ovoj kompaniji.

Poseban izazov, kako se navodi, jeste nalaženje načina za zadržavanje klijenata i stvaranje digitalne strategije za povećanje potrošnje postojećih klijenata u kontekstu jake konkurencije.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
banke digitalizacija mobilno bankarstvo poslovanje banaka

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana