Pad pravnog informacionog sistema usled hakerskog napada izazvao je veliku štetu građanima koji u ovoj situaciji već mesec dana ne mogu da overe ugovore.
Hakerski napad na pravni informacioni sistem dogodio se 4. jula i doveo je do zastoja u radu pravosudnih organa, javnih beležnika i izvršitelja.
Čitateljka Nedeljnika podelila je svoj problem koji je nastao zbog pada pravnog informacionog sistema. Ona je potpisala predugovor 26. juna i od tada ima rok od 60 dana da uzme kredit i ispati prodavca stana. Sada se brine da bi kapara koju je dala mogla da propadne zbog pada sistema.
Da li bi njena kapara zaista mogla da propadne i da li bi u tom slučaju imala pravo na naknadu štete?
Advokat Nenad Krajnović na osnovu iskustva u radu sa svojim klijentima kaže da "građani koji su se oslonili na kredite i imaju predugovore o investiranju ili kupoprodaji nepokretnosti, gde se radi realizacije kredita zahteva overen ugovor ili predugovor i založna izjava" ne mogu to da obezbede zbog pada pravnog informacionog sistema.
- Kupci su u nekom rascepu gde su imali troškove povodom očekivanog kredita, preti im eventualno aktiviranje ugovorene odustanice. Prodavci su u neizvesnosti jer prate kretanje cena na tržištu i ne znaju da li će ugovorena sredstva biti dovoljna za dalji plasman ako ovaj zastoj potraje - kaže Krajnović.
On dodaje da neizvesnost povećava verovatnoća da bi prodavci kada sistem proradi "možda imali mogućnost da prodaju nepokrentosti po višim cenama u odnosu na one koje su dogovorene pre prestanka rada pravnog infomacionog sistema".
Krajnović takođe kaže da njegovi klijenti koji su na privremenom radu u inostranstvu, kako stranci tako i građani Srbije, imaju "nepredviđene troškove za boravak u Srbiji koji se stalno produžava usled nepostojanja jasnih informacija o tome kada se očekuje uspostavljanje rada sistema".
On smatra da "nepružanje povremenih informacija od strane Ministarstva pravde prouzrokoje sve veću pravnu neizvesnost i nesigurnost":
- Odgovoran pristup prema građanima bi bio da se dala neka procena o vremenu potrebnom za uspostavljanje sistema i da se dala najmanje preporuka Ministarstva pravde o tome da se produže rokovi za izvršenje obaveza iz ugovora koji se solemnizuju.
Prema Krajnovićevim rečima, tako bi se izbegle "sporne situacije o tome da li su ispunjeni uslovi za aktiviranje kapare kao odustanice iz predugovora i radi otklanjanja drugih neizvesnosti".
Nema osnova za naknadu štete
Iako kaže da su u ovoj situaciju "svi građani i privreda taoci ćutanja onih kojima je glavni zadatak da afirišu pravnu sigurnost", Krajnović ne misli da građani mogu da očekuju naknadu štete koju su pretrpeli.
- Moj stav je da nema osnova za naknadu štete u konkretnom slučaju pada pravnog informacionog sistema. Ne odgovara se za svaku materijalnu štetu. Građani mogu tužiti državu za štetu nastalu smrću, telesnom povredom ili oštećenjem, odnosno uništenjem imovine fizičkog lica usled akta nasilja ili terora, kao i prilikom javnih demonstracija i manifestacija - kaže Krajnović.
Krajnović dodaje da postoji i druga odgovornost, govoreći da "preduzeća i druga pravna lica koja vrše komunalnu ili drugu sličnu delatnost od opšteg interesa odgovaraju za štetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovno vrše svoju uslugu".
Ministarstvo je krajem jula izdalo saopštenje u kom se navodi da je "informacioni sistem Republike Srbije izložen ozbiljnom i malicioznom sajber napadu, koji je imao potencijal da ozbljno ugrozi funkcionisanje pravosudnih organa širom zemlje na duži period".
U saopštenju je naglašeno da Ministarstvo pravde intenzivno radi na vraćanju IKT sistema u rad, ali pravosudni organi do danas ne mogu neometano da obavljaju svoj posao.
Ostavi komentar