BEOGRAD, 11. marta (Tanjug) - Domaći proizvodjači brojila, i pored velikog višemesečnog zalaganja, definitivno neće moći da učestvuju na tenderu Elektroprivrede Srbije (EPS) za "pametna brojila". Grupacija proizvodjača opreme za merenje električne energije saopštila je da, iako je EPS 45 dana pre otvaranja tendera bio omogućio domaćim proizvodjacima brojila da kao proizvodjači učestvuju na tom tenderu, najnovije pojašnjenje
BEOGRAD, 11. marta (Tanjug) - Domaći proizvodjači brojila, i pored velikog višemesečnog zalaganja, definitivno neće moći da učestvuju na tenderu Elektroprivrede Srbije (EPS) za "pametna brojila".
Grupacija proizvodjača opreme za merenje električne energije saopštila je da, iako je EPS 45 dana pre otvaranja tendera bio omogućio domaćim proizvodjacima brojila da kao proizvodjači učestvuju na tom tenderu, najnovije pojašnjenje tenderskih uslova, dato samo 14 dana pre kraja tendera, domaćim proizvodjačima ponovo postavlja uslov da su tokom poslednjih pet godina prodali 250.000 brojila godišnje, što oni ne mogu da ispune.
To, kako se ističe, celu priču vraća na početak, domaći proizvodjači su opet dovedeni u istu situaciju u kojoj su bili pre i ponovo je eliminisana mogućnost bilo kakvog učešća domaćih proizvodjača na tenderu EPS-a.
Ta grupacija podseća da i kada su uslovi tendera bili izmenjeni, domaći proizvodjači i dalje nisu mogli na tenderu da učestvuju kao ponudjači, već su dobili šansu da učestvuju kao proizvodjači opreme i bili su počeli pripreme za učešće na tenderu.
Svi učesnici na tenderu su, ističu, 3. februara, odnosno 45 dana nakon objave tendera, od EPS-a dobili dokument u okviru kojeg je napravljena izmena uslova tendera, odnosno da je umesto dokaza da su tokom poslednjih pet godina prodavali 250.000 brojila godišnje, potrebno da podnesu izjavu da su u mogućnosti da proizvedu traženu količinu brojila.
Ta grupacija je medijima dostavila obimnu dokumentaciju u kojoj se, kako navode, vidi da su uslovi tendera menjani, pa ponovo vraćeni u prvobitno stanje, što eliminiše svaku mogućnost učešća domaćih proizvodjača brojila na tom tenderu.
U toj grupaciji ističu da je zbog toga očigledno da je tender namešten za neke strane kompanije koje imaju reference propisane tenderom EPS-a.
Uslovi tendera koji je EPS raspisala 15. decembra prošle godine u samom startu su bili postavljeni tako da domaći proizvodjači nisu mogli da učestvuju na njemu, ni kao proizvodjači opreme ni kao ponudjači.
Od proizvodjača se, podsećaju, tražilo da dostave dokaz da su prodali 250.000 brojila na godišnjem nivou, a od ponudjača da imaju prosečan godišnji promet u poslednjih pet godina, ne manji od 75 miliona evra i realizovan bar jedan ugovor u vrednosti od 45 miliona evra u okviru kojega je isporučeno minimum 100.000 brojila i instaliran softver koji upravlja sa minimum 200.000 mernih mesta.
Posao zamene i ugradnje takozvanih "pametnih brojila" u Srbiji je vredan oko 500 miliona evra, a Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) je odobrila kredit EPS-u od 80 miliona evra za prvu nabavku.
Domaći proizvodjači brojila ističu da je angažovanje domaćih proizvodjača na uvodjenju "pametnih brojila" velika šansa za ubrzavanje privredenog rasta Srbije i poslednja šansa za oživljavanje naše elektronske industrije.
Izbor domaćih kompanija za nosioce posla Srbiji bi doneo: otvaranje 1.500 novih radnih mesta, posao ekvivalentan direktnoj stranoj investiciji od 350 miliona evra i veliki izvozni potencijal.
Grupacija proizvodjača opreme za merenje električne energije, organizovana pri Privrednoj komori Srbije, predstavlja 11 domaćih proizvodnih kompanija sa vise od 600 zaposlenih, 20 miliona evra prihoda godišnje, rasporedjenih po celoj Srbiji, od Niša i Bora do Bačke Palanke.
Domaći proizvodjači navode da prave kompletan sistem za merenje električne energije, ne samo "pametna brojila". Ova grupacija ističe da može da iznese kompletan posao masovne implemnentacije pametnog merenja u Srbiji i da uporedo izvozi.
Povoljnosti angažovanja domaćih proizvodjača su, kako navode, uštede, niža cena, izmirenje obaveza prema državi, punjenje budžeta, plaćanje ekološke takse, zaposlenost radnika, a dobar deo novca bi ostao u Srbiji.
Ostavi komentar