BEČ, 29. septembra (Tanjug) - Dualno obrazovanje znatno smanjuje nezaposlenost mladih, a ujedno podstiče i privredu, ocenjuje Mario Grnja iz Odeljenja za obrazovnu politiku i stručno obrazovanje u Privrednoj komori Beča i ističe da je Srbija uvođenjem prvih profila zanata preduzela prve korake u dobrom pravcu.
Austrija je u dualnom obrazovanju svetski šampion, a to potvrđuju podaci i mladima nudi više od 200 različitih zanata, dodao je on.
"Srbija ide tim pravcem i preuzima ovaj sistem. Međutim nije moguće sistem preuzeti u potpunosti, 1:1, a koraci uvođenja dualnog obrazovanja nisu laki. U tome moraju da učestvuju firme", ukazuje Grnja u izjavi Tanjugu.
On je pohvalio što je Srbija već preduzela prve korake i počela sa manjim brojem zanata.
Austrija, kako je podsetio nudi mladima izučavanje više od 200 zanata, a Slovačka, koja se odlučila za austrijski sistem i u primeni je dosta poodmakla, već ima 50 zanata u ponudi.
"Siguran sam da će Srbija, uvođenjem dualnog sistema obrazovanja, smanjiti nezaposlenost mladih i da će na duže vreme to doprineti otvaranju više preduzeća, a samim tim i radnih mesta, što će imati pozitivan uticaj na ukupno smanjenje nezaposlenosti", kazao je Grnja.
On je objasnio da dualno obrazovanje predviđa da se jedan deo školovanja obavi u firmama, gde se stiče praksa, a ostatak u školi.
"Dualno obrazovanje je jedna vrsta zatvorenog kruga. Jedno preduzeće primi učenika i taj učenik od prvog dana zarađuje novac. Njegova plata se povećava iz godine u godinu i to je mnogo veća motivacija nego da sedi u učionici i uči samo teoriju", naveo je on.
Na drugoj strani učenik je već u drugoj godini učenja radna snaga, a nakon tri godine ili više on je toliko naučio da može samostalno da radi taj posao.
"U svakom slučaju njegovo radno iskustvo se uvećava i taj učenik je postao stručna radna snaga, čija zarada iz godine u godinu raste. I tu je razlika između takozvane pomoćne radne snage (bez zanata) i stručne radne snage sa zanatom", objasnio je Grnja.
Kasnije, kako dodaje, uz polaganje određenih ispita može i sam da otvori svoju firmu, a u daljem koraku prima i učenike i tu se praktično zatvara krug jednog privrednog procesa čime se pospešuje privreda.
"Trenutno u Beču imamo veliki broj firmi čiji su vlasnici u više od 70 procenata" nekada bili učenici. Na ovaj način imate kvalitetan razvoj malih i srednjih preduzeća koja su zapravo ključ svake nacionalne privrede. Jedan od najvećih pokazatelja uspešnosti dualnog sistema obrazovanja u Austriji je i taj da je na takmičenjima po pitanju zanata redovno evropski i svetski prvak", kazao je on.
Prema njegovim rečima u Austriji postoji veliko interesovanje kompanija na učešće u dualnom obrazovanju, što je jako važno jer privreda mora sama obučavati svoju kvalifikovanu radnu snagu.
Samo u Beču oko 5.000 firmi obučava mlade, u Austriji više od 30.000, a godišnje, na nivou Austrije, sistem dualnog obrazovanja koristi oko 120.000 učenika.
Firme koje se odluče za obuku mladih imaju razne olakšice, što je motivacija da se uključe u dualno obrazovanje.
Inače učenik, koji se odluči za dualno obrazovanje, to jest zanat, u prvoj godini ima prosečnu platu, u zavisnosti od zanata, 500 evra, a ona se povećava druge, treće i četvrte godine.
Grnja ukazuje da je problem sa kojim se suočavaju preduzeća u Austriji trenutno nedostatak motivacije kod mladih.
"Imamo mnogo firmi koje žele da uzmu učenike, ali traže motivisane. Mladi su pre dve decenije drugačije gledali na budućnost nego danas", konstatovao je on.
Grnja je ukazao da je važno da se deca na vreme "orijentišu", to jest odluče kojim putem će ići daljeu obrazovanju.
Prema njegovim rečima deca u dobi do 14 godina treba da odluče da li će ići na zanat ili ka višem školovanju.
"U Austriji Privredna komora u tome mnogo pomaže. Imamo odeljenje koja se bave tim pitanjem, nudimo puno informacija o različitim privrednim granama, to jest zanatima", ukazao je Grnja.
On je rekao da se kod mladih može ustanoviti koje talente ima i onda Komora ukazuje kojim smerom može ići, odnosno predlaže oblast koja bi mu "ležala".
"U Austriji je u ponudi preko 200 zanata. Ono što svakako potencijalnim učenicima u privredi nedostaje je pravovremena orijentacija. Od ključnog značaja je na vreme videti u kom smeru učenik treba da se obrazuje, odnosno koji zanat da izabere", rekao je on.
U Austriji se orijentacija nudi već u osnovnoj školi, gde se utvrđuju sklonosti i talenti kao orijentir za pronalaženje pravog zanimanja, rekao je Grnja podsećajući da posle zanata postoji mogucnost polaganja vanredne mature, te i kasnije studiranja, tako da vam nudi otvorene mogućnosti.
On podvlači da je trenutno trend da je lakše se zaposliti sa zanatom nego sa fakultetom, i ocenio da je to trend i u budućnosti.
Grnja je ukazao da su poslednjih godina najtraženiji tehnički zanati, poput elektrotehnike, elektronike i metalnih struka.
Ostavi komentar