Porez na imovinu u Srbiji mnogima deluje kao obaveza koju mogu da odlože
Međutim, kašnjenje brzo pokaže koliko to može biti skupo: zatezna kamata trenutno prelazi 16 odsto godišnje, a kazne mogu dostići i do 50 procenata glavnog duga.Tako se porez od 100.000 dinara lako pretvara u obavezu od 160.000 dinara ili više.
Rokovi plaćanja su fiksni – 15. februar, 15. maj, 15. avgust i 15. novembar, uz mogućnost da se sve plati odjednom. Oni koji čekaju poslednji dan često odmah upadaju u kašnjenje, čime kreće nagli rast kamata. Kamata iznosi gotovo 0,2 odsto dnevno, što znači da na godišnjem nivou dug može porasti i preko 70 procenata ako se ne plati ništa
Svaki propušten dan povećava obavezu i od malog duga stvara ozbiljan problem.Zakon predviđa i novčane kazne – od najmanje 5.000 do čak 50.000 dinara,a lokalna samouprava može blokirati račun ili sprovesti prodaju imovine radi naplate.Iako je moguće umanjiti osnovicu poreza kroz amortizaciju nekretnine (do 40%), ove pogodnosti brzo gube značaj kada počnu da se sabiraju kamate i kazne.
Porez na imovinu je ključan prihod za lokalne samouprave, ali za građane često predstavlja trošak koji se odlaže. Kada stigne opomena ili rešenje o prinudnoj naplati, postaje jasno da je cena kašnjenja daleko veća od same obaveze.Dug od 100.000 dinara u roku od godinu dana može narasti na 160.000 dinara, i to samo zbog kamata i kazni.
Ostavi komentar