Javni dug Srbije nastavlja trend opadanja. Prema podacima koje je objavilo Ministarstvo finansija, na kraju avgusta ukupan dug je iznosio 38,23 milijarde evra
Ključni pokazatelj ekonomske stabilnosti, učešće javnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP), iznosilo je 43,1 odsto. Ovo je poboljšanje u odnosu na kraj prošle godine. Na dan 31. decembra 2024., javni dug je iznosio 38,87 milijardi evra, a njegovo učešće u BDP-u 46,7 odsto.
Značaj smanjenja duga za fiskalnu stabilnost
Smanjenje javnog duga i njegovog učešća u BDP-u tumači se kao pozitivan signal koji potvrđuje održivost fiskalne politike Vlade Srbije. Država ovim demonstrira da se zaduženost, uprkos globalnim ekonomskim izazovima i energetskoj krizi, drži pod kontrolom.
Održavanje duga ispod granice od 60 odsto BDP-a je ključno. Ta granica predstavlja nivo prihvatljivosti koji se koristi u Evropskoj uniji (EU) prema kriterijumima iz Mastrihta. Činjenica da je javni dug Srbije značajno ispod tog nivoa poboljšava kreditni rejting zemlje i čini je privlačnijom za strane investitore.
Ekonomisti ističu da je kontrolisana dinamika zaduživanja važna za smanjenje troškova servisiranja duga. Kada se dug smanjuje u odnosu na BDP, država izdvaja manji deo budžeta za otplatu kamata, ostavljajući više prostora za finansiranje kapitalnih investicija, zdravstva i obrazovanja.
Uticaj na međunarodni položaj
Osim unutrašnjih benefita, niska stopa zaduženosti u poređenju sa mnogim evropskim zemljama daje Srbiji bolji položaj u međunarodnim finansijskim krugovima. Iako je ukupan iznos duga u evrima neznatno manji, rast BDP-a je primarni faktor koji obezbeđuje da udeo duga ostane nizak. Očekuje se da će ovakav trend nastaviti da jača otpornost srpske ekonomije na eksterne šokove.
Ministarstvo finansija naglašava da je strateški cilj Vlade zadržavanje duga u dugoročno održivim granicama, čime se obezbeđuje makroekonomska stabilnost i zadržava prostor za buduće investicione projekte.
Ostavi komentar