Srpski javni dug dostigao je 38,5 milijardi evra, značajno porastavši u odnosu na 26,9 milijardi evra iz 2020. godine
Najnoviji podaci Uprave za javni dug, iz jula ove godine, pokazuju da se lista poverilaca značajno izmenila pod uticajem pandemije i globalnog inflatornog talasa, piše Forbes Srbija.
Najveći poverioci Srbije
Trenutno najznačajniji poverioci Srbije su kupci evroobveznica, dok je rast zaduživanja kod poslovnih banaka najdramatičnija promena na listi.
- Kupci evroobveznica: U njihovim rukama je 10,3 milijarde evra srpskog duga. To je više nego dvostruki rast u poređenju sa 4,9 milijardi evra iz 2020. godine.
- Vlasnici dinarskih hartija od vrednosti: Kod njih je 7,1 milijarda evra dugoročnih državnih hartija.
- Poslovne banke: Krediti poslovnih banaka državi iznosili su 4,3 milijarde evra.
Skok zaduživanja kod komercijalnih banaka
Rast zaduživanja kod poslovnih banaka je izuzetno uočljiv. Samo pet godina ranije, u julu 2020. godine, država je bankama dugovala manje od 200 miliona evra (tačnije 198 miliona evra), pa nisu bile ni među prvih 10 poverilaca. Danas je taj dug gotovo 4,3 milijarde evra, što predstavlja povećanje veće od 2.000 odsto.
Samo banka Poštanska štedionica je za poslednjih nešto više od godinu dana pozajmila državi više od milijardu evra. I druge privatne poslovne banke na domaćem tržištu sve češće daju kredite za krupne infrastrukturne projekte, uključujući EXPO i Nacionalni stadion.
Uprkos upozorenjima Fiskalnog saveta da je zaduživanje kod poslovnih banaka po pravilu skuplje od zaduživanja kod međunarodnih kreditora, vlastima je očigledno lakše da se zadužuje kod komercijalnih banaka.
Upozorenja Fiskalnog saveta
Fiskalni savet je ovo ocenio kao najnepovoljniji, odnosno najskuplji vid zaduživanja. U svojoj analizi naveli su primer pet zajmova za putne pravce (Dunavsku magistralu i Ruma – Šabac – Loznica), ugovorenih između 2020. i 2023. godine.
Ukupna vrednost tih kredita bila je veća od 600 miliona evra.Uobičajena kamatna stopa je bila između osam i devet odsto, što je znatno iznad nivoa ostalih kredita za infrastrukturu.Ovi zajmovi su mahom odobravani u dinarima, a stopa prinosa na dinarske obveznice je dva do 2,5 puta viša od stope za obveznice emitovane u evrima.
Savet je upozorio da su ovi krediti bili interventnog karaktera i uzimani u razdoblju veoma nepovoljnih opštih uslova, što je uzrokovalo visoke kamatne marže.
Ostali veliki poverioci
- Kineska Export Import banka: Dug je narastao sa nešto više od milijardu evra 2019. na 2,87 milijardi evra šest godina kasnije.
- Strane vlade: Njihov iznos u poslednjih pet godina ostao je praktično nepromenjen, iznoseći 2,8 milijardi evra.
- MMF: Dug Međunarodnom monetarnom fondu trenutno iznosi 2,3 milijarde evra, dok je pre pet godina bio manji od pola milijarde.
- Pariski klub: Dug Pariskom klubu poverilaca smanjen je i ovog jula je iznosio 299 miliona evra, u poređenju sa 900 miliona evra pre pet godina.
- Međunarodne kreditne institucije: Izloženost MBRD-u, EBRD-u, EIB-u i Nemačkoj razvojnoj banci je daleko manja u poređenju sa vodećim poveriocima.
Ostavi komentar