Prvi sateliti buduće svemirske računarske mreže mogu da obrađuju podatke direktno u orbiti, bez slanja na Zemlju, što bi moglo da ubrza razvoj veštačke inteligencije.
Kina je povukla potez koji bi mogao da promeni budućnost veštačke inteligencije. Umesto da podatke obrađuje u ogromnim data centrima na Zemlji, počela je da gradi mrežu satelita koji će taj posao obavljati direktno u svemiru, što bi moglo da donese bržu obradu podataka, manju potrošnju energije i novu tehnološku prednost u globalnoj AI trci.
Kompanija Shanghai Xingshu Tiansuan Space Technology saopštila je da je uspešno postavila u orbitu prve satelite u okviru projekta koji bi u narednim godinama trebalo da preraste u prvu komercijalnu svemirsku računarsku mrežu na svetu.
Reč je o ambicioznom planu kojim Kina želi da deo obrade podataka izmesti iz zemaljskih data centara direktno u svemir. Time bi se značajno ubrzala obrada podataka za veštačku inteligenciju, satelitsko osmatranje i druge napredne primene, dok bi se istovremeno smanjilo opterećenje komunikacionih mreža na Zemlji.
Šta je svemirsko računarstvo?
Za razliku od današnjih satelita, koji uglavnom prikupljaju podatke i šalju ih na Zemlju na obradu, nova generacija kineskih satelita poseduje računarsku snagu koja omogućava obradu informacija još dok se nalaze u orbiti. To znači da satelit može da analizira ogromne količine podataka koristeći algoritme veštačke inteligencije i da na Zemlju šalje samo obrađene rezultate, umesto sirovih podataka. Takav pristup štedi dragoceni protok podataka, smanjuje kašnjenje u komunikaciji i omogućava znatno brže donošenje odluka. Posebno je značajan za obradu satelitskih snimaka visoke rezolucije, praćenje klimatskih promena, upravljanje prirodnim katastrofama i buduće autonomne svemirske misije.
Plan je čak 1.000 satelita
Prvi lansirani sateliti predstavljaju tek početak mnogo većeg projekta. Kompanija planira da u narednim godinama u orbitu postavi ukupno oko 1.000 satelita, koji će zajedno funkcionisati kao distribuirani superkompjuter sposoban da u realnom vremenu obrađuje ogromne količine podataka. Kada mreža bude završena, mogla bi da postane osnova za potpuno novu generaciju svemirskih usluga zasnovanih na veštačkoj inteligenciji. Cilj nije samo naučno istraživanje, već i komercijalna primena kroz napredne komunikacije, satelitsku analitiku i usluge namenjene državnim institucijama i privatnim kompanijama.
AI se seli iz data centara u orbitu
Današnji modeli veštačke inteligencije zahtevaju ogromnu računarsku snagu i velike količine električne energije. Tradicionalni data centri troše sve više struje i proizvode velike količine toplote, zbog čega njihovo hlađenje postaje jedan od najvećih izazova tehnološke industrije. Obrada podataka u svemiru mogla bi da ponudi potpuno drugačiji pristup. Sateliti koriste energiju dobijenu putem solarnih panela, dok vakuum svemira omogućava efikasnije odvođenje toplote nego klasični data centri na Zemlji. Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da bi orbitalni računarski centri mogli da postanu važan deo buduće infrastrukture za razvoj i primenu veštačke inteligencije.
Trka sa SpaceX-om već je počela
Kineski projekat dolazi u trenutku kada i SpaceX razvija sopstvenu strategiju za svemirsko računarstvo. Nakon povezivanja sa kompanijom xAI Ilona Maska, američka kompanija ubrzava planove za razvoj orbitalne AI infrastrukture koja bi trebalo da podrži buduće generacije sistema veštačke inteligencije. To pokazuje da se konkurencija više ne vodi samo u razvoju najnaprednijih AI modela, već i u izgradnji infrastrukture koja će omogućiti njihov rad. Ko prvi uspe da izgradi globalnu mrežu orbitalnih računarskih centara mogao bi da stekne značajnu tehnološku i ekonomsku prednost u narednoj deceniji, zbog čega se trka za dominaciju u svemirskom računarstvu već smatra jednom od ključnih tehnoloških bitaka budućnosti, prenosi Kurir.
Ostavi komentar