Tekst objavljen: 16.04.2015 10:06        


PEKING, 1. aprila (Tanjug) - Tajvan je doborodošao da učestvuje u Azijskoj infrastrukturnoj investicionoj banci (AIIB), pod uslovom da to učini "pod odgovarajućim imenom", izjavio je danas portparol kineske Kancelarije za odnose s Tajvanom, Ma Sjaoguang. Zvanični Peking smatra Tajvan delom kineske teritorije, protivi se medjunarodnom priznanju nezavisnosti ostrva i često koči njegovo učešće u globalnim sporazumima. Tajvan se odvojio

Kina: Tajvan može u AIIB, ali da promeni ime

PEKING, 1. aprila (Tanjug) - Tajvan je doborodošao da učestvuje u Azijskoj infrastrukturnoj investicionoj banci (AIIB), pod uslovom da to učini "pod odgovarajućim imenom", izjavio je danas portparol kineske Kancelarije za odnose s Tajvanom, Ma Sjaoguang.
Zvanični Peking smatra Tajvan delom kineske teritorije, protivi se medjunarodnom priznanju nezavisnosti ostrva i često koči njegovo učešće u globalnim sporazumima. Tajvan se odvojio od Kine 1949. po okončanju Kineskog gradjanskog rata, prenosi agencija Frans pres.
Tajvan je juče saopštio da će aplicirati za članstvo u AIIB, ali je iz Pekinga saopšteno da mu članstvo neće biti dozvoljeno zbog politike "Jedna Kina", prema kojoj se Tajvan smatra delom kineske teritorije.
"AIIB je otvorena i inkluzivna institucija. Tajvan je dobrodošao da učestvuje pod odgovarajućim imenom", rekao je Ma kineskoj novinskoj agenciji Sinhua.
Tajvan nije član Ujedinjenih nacija, Svetske banke niti Medjunarodnog monetarnog fonda, ali se priključio nekim drugim medjuanrodnim organziacijama pod različitim imenima.
Medjunarodni olimpijski komitet tretira ga kao "Kineski Tajpej", a u Svetskoj trgovinskoj organizaciji vodi se kao Odvojena carinska teritorija Tajvan, Penghu, Kinmen i Matsu. Član je Azijske razvojne banke (ADB) kao "Tajpej, Kina".
Namera Tajvana da se pruključi AIIB naišla je na protivljenje kod kuće, pa su u Tajpeju već organizovani protesti.
Juče je istekao rok za dostavljanje prijava za članstvo u AIIB, za koje je, uključujući Tajvan, apliciralo 49 zemalja, medju kojima je pet stalnih članova Saveta bezbednosti UN, 16 od 34 člancie Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i 10 članica Asocijacije zemalja jugoistočne Azije (ASEAN).
Ideja o osnivanju AIIB je kineska, a prvi memorandum o tom projektu su u oktobru prošle godine potpisale zemlje od regionalnog giganta Indije, preko malih i siromašnih zemalja kao što je Laos, do bogatih koje ukljucuju Singapur i Katar. Osnivački kapital banke biće 100 milijardi dolara, a početni akcionarski kapital 50 milijardi dolara.
U poslednjih nedelju dana, želju da pristupe AIIB izrazili su Norveška, Egipat, Rusija, Brazil, Holandija, Danska, Gruzija, Turska, Švedska i Južna Koreja, a ranije su to učinile Australija, Britanija, Francuska, Nemačka i Italija, uprkos skepsi oko AIIB koja vlada u Vašingtonu i Tokiju, koji smatraju da bi ta banka mogla biti ozbiljan konkurent Svetskoj banci i ADB.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana