BEOGRAD, 28. decembra (Tanjug) - Privredna komora Srbije (PKS) trebalo bi da se bavi poslovnim obrazovanjem, to jest dualnim obrazovanjem, od čega će da profitira celo srpsko društvo, što je moguće samo uz obavezujuće članstvo, ocenio je dans direktor Delegacije nemačke privrede u Srbiji Martin Knap.
"PKS bi trebalo da se bavi i poslovnim obrazovanjem, od čega ne profitira svako neposredno, ali detaljnije posmatrano, od dobro obrazovane radne snage svi imaju korist, jer bi to privuklo više investicija. U obrazovanju PKS ima svoje zadatke, a to ne bi bilo moguće sprovesti sa dobrovoljnim članstvom", izjavio je Knap Tanjugu.
Unutrašnja reforma, koju planira da sprovede PKS po ugledu na austrijsku i nemačku komoru, jedna je od najvažnijih, ukazao je on, dodajući da je tajna uspeha nemačke i austrijske privrede upravo jak komorski sistem.
"Veoma je značajno za Srbiju da ima profesionalnog i pre svega sveobuhvatnog zastupnika privrede", rekao je Knap.
Komentarišući glavnu primedbu protivnika Predloga zakona o komorama, a to je uvođenje obavezne članarine, Knap je ocenio da je taj predlog dobar.
Postoji mnogo toga, dodaje on, što bi trebalo finansirati, a što sa članarinom na dobrovoljnoj bazi nije moguće.
"Iako dobrovoljno članstvo lepo zvuči, to nije dovoljno. Potrebno je sagledati detalje i širu sliku. Recimo, jedan od zadataka PKS, pored uloge u dualnom obrazovanju, je da podstiče izvoz, što je Srbiji veoma potrebno. Međutim, nije svako spreman da to podsticanje izvoza i plati", navodi Knap.
On je to ilustrovao primerom da prodavac automobila može da se upita zašto bi on plaćao za podsticanje izvoza ali, sa druge strane, čim privredi bude bolje i on će profitirati, jer kad ljudi imaju više para kupovaće i automobile.
U Nemačkoj i Austriji su, kako je naveo, upravo komore tajne uspeha privrede.
"Austrija je imala malo domaće tržište pre ulaska u EU, a i pored toga je bila vodeća izvozna nacija, pre svega u industrijskoj oblasti. Za to je pre svega zaslužna Privredna komora koja je podsticala izvoz", ističe Knap.
U Austriji, dodaje on, komora je odgovorna za privredna predstavništva u svim zemljama gde postoje, što je, prema njegovim rečima, model koji bi bio jako dobar za Sbriju, a koji je i predviđen Predlogom zakona o komorama.
Knap ističe da su privredne komore drugačije od privatnog udruženja, jer se bave stvarima koje nisu svakome nesporedno korisne, pa da ljudi mogu da razmisle da li će se dobrovoljno učlanjivati.
Ostavi komentar