Tekst objavljen: 04.08.2014 12:00        


Istraživanja organizacija za zaštitu potrošača pokazuju da se u odnosu na prošlu godinu povećao broj pritužbi potrošača na „skrivene” troškove banaka koje, koliko god se trudili da ih izbegnu, u nekom trenutku građani ipak plate

Koliko banke naplaćuju da vam kažu koliko im dugujete?

Iako je uglavnom reč o izdacima o kojima banke kroz ugovore ili prilikom otvaranja računa na vreme obaveste klijente, to su stavke koje uvek, zbog cene, izazovu negodovanje.

Jedna od takvih usluga jeste izdavanje raznih potvrda na zahtev klijenata koje se naplaćuju po tarifnicima banke, a nisu zanemarljiv izdatak.

U Udruženju „Efektiva” kažu da je njihov utisak da banke sve više naplaćuju prateće usluge i zbog toga što broj novih klijenata opada, kao i broj novih izdatih kredita i ostalih bankarskih proizvoda, pa na ovaj način pokušavaju da nadoknade izgubljeni prihod. Dejan Gavrilović iz Efektive ua Politiku kaže da ima logike da banke naplaćuju izdavanje tih potvrda, jer sličnu dokumentaciju naplaćuje i državna administracija, pa su se banke na to ugledale. Ipak, cena te usluge bi morala biti niža, tj u ceni stvarnog troška, a ne takva da banke na njoj zarađuju. U Efektivi savetuju da se pre korišćenja bilo koje usluge, građani prvo raspitaju o cenama i svakako probaju da pregovaraju bolje uslove, što je takođe moguće.
Istraživanje „Potrošača” je pokazalo da banke imaju pravo da naplaćuju ove usluge, ali da bi građani na vreme i uvek trebalo da se informišu unapred o tome koliki je to izdatak i pod kojim uslovima se naplaćuje. Pitali smo banke koliko, na primer, košta izdavanje potvrde na zahtev klijenta o stanju duga po kreditima ili karticama na određeni dan.

U Komercijalnoj banci kažu da ovakva potvrda kod njih košta 300 dinara, ali se naplaćuje samo u slučaju potvrde koja se izdaje za potrebe refinansiranja kredita i kreditnih kartica u drugim bankama.

– Prilikom odobravanja kredita za refinansiranje plasmana u našoj banci, od klijenta se ne naplaćuje ova naknada, kao ni potvrde koje se izdaju kao dokaz o izvršenoj likvidaciji – kažu za Politiku u Komercijalnoj banci.

U Unikredit banci napominju da njihovi klijenti imaju mogućnost dobijanja potvrde o svim dugovanjima i ona se naplaćuje 250 dinara, koliko je i pojedinačna, pa savetuju da se građani opredele za ovu prvu, jer im to znatno smanjuje troškove.

– Našim tarifnikom je definisano da se izdavanje potvrda o stanju duga i ugašenom računu, kartici ili kreditu ne naplaćuje, dok izdavanje ostalih potvrda na zahtev klijenta košta 400 dinara. Klijenti često traže potvrdu radi izdavanja viza koje im traže ambasade i u kojima traže da navedemo koje račune klijent ima u banci, sa kojim saldom, od kada je klijent banke i sl. i takve potvrde se takođe naplaćuju – kažu za Politiku u Rajfajzen banci.



U skladu sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga, Sosijete ženeral banka, saopštavaju, dva puta godišnje besplatno informiše svakog klijenta o stanju duga – slanjem obaveštenja i za kredite i za kreditne kartice. Kada banka to izdaje na zahtev, klijenta usluga košta 450 dinara po potvrdi.

– Naša banka dva puta godišnje izdaje potvrde o stanju duga na način ugovoren sa klijentom, i to je besplatno, dok cena potvrde o ostatku duga koja se klijentima izdaja na lični zahtev van datuma kada ima pravo na besplatno obaveštenje košta 1.000 dinara. Iznos svih dugovanja može biti izdat na jednoj potvrdi – kažu u Erste banci.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
banke bankarsko tržište bankarski sektor klijent banke klijenti banke prava klijenta banke zaštita klijenata banke bankarski troškovi bankarske usluge tarifa banke, provizija

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana