BEOGRAD, 9.marta (Tanjug) - Otkup državnih obveznica država članica evrozone u vrednosti od 60 milijardi evra mesečno, koji je danas otpočela Evropska centralna banka (ECB), usmeren je na jačanje tražnje u evrozoni, zaustavljanje deflatornih i recesionih tendencija, a glavni rezultat trebalo bi da bude izlazak evrozone iz krize, ocenio je ekonomista Vladimir Krulj. Otkup državnih obveznica u EU trebalo da traje do septembra 2016. godine, a u tom
BEOGRAD, 9.marta (Tanjug) - Otkup državnih obveznica država članica evrozone u vrednosti od 60 milijardi evra mesečno, koji je danas otpočela Evropska centralna banka (ECB), usmeren je na jačanje tražnje u evrozoni, zaustavljanje deflatornih i recesionih tendencija, a glavni rezultat trebalo bi da bude izlazak evrozone iz krize, ocenio je ekonomista Vladimir Krulj.
Otkup državnih obveznica u EU trebalo da traje do septembra 2016. godine, a u tom periodu ECB upumpaće u evrozonu oko 1.140 milijardi evra, rekao je za RTS Krulj koji je ekonomski savetnik ministarke bez portfelja zadužene za evropske integracije.
ECB se odlučila na ovaj korak, podstaknuta pozitivnim iskustvom koji je sa sličnim programom Uprave federalnih rezervi (FED) imala Amerika u periodu od 2008. do 2014, koja se na taj način, bar privremeno, izvukla iz finansijske krize, podsetio je Krulj.
Krulj, koji je profesor ekonomije na univerziettu u Monpeljeu, napomenuo da su slične programe imale i centralne banke Velike Britanije i Japana.
Ovaj veliki program "monetarne relaksacijeĆ ili jednostavnije rečeno "štampanja para" koji je u januaru ove godine usvojila ECB i kome se Nemačka dugo opirala, jer je u suprotnosti sa njenim programom štednje, predstavlja na neki način i reakciju ECB-a na negativne efekte dosadašnjih mera štednje, objasnio je Krulj.
Te mere štednje, na kojima je posebno insistirala nemačka, primenjivane su kao model rešavanja dužničke krize, ali su pogadjale značajan broj zemalja članica evrozone, ocenio je Krulj.
"Ovaj program će sigurno na duži period održavati kurs evra na niskom nivou, posebno u odnosu na dolar, i mogao bi da bude podsticaj i za izvoz iz zemalja EU", ukazao je Krulj.
Medjutim, prema oceni Krulja, ostaje da se vidi da li se samo prostim "štampanjem para" mogu rešiti nagomilani strukturni problemi ekonomija država članica evrozone. Krulj smatra da treba očekivati da će ovaj paket dati različite efekte u različitim zemljama članicama evrozone - skandinavskim zemljama, zemljama istočne Evrope, kao i u zemljama koje imaju najviše problema sa javnim dugom, poput Grčke ili Španije.
Krulj je istakao da bi uspeh ovog programa ECB, koji bi prema oceckivanjima mogao da donese oživljavanje ekonomije evrozone i jačanju uvozne tražnje.
"Sa aspekta Srbije, mogao da bi da doprinese jačanju našeg izvoza na to tržište, koje je dominantno u našoj spoljnotrgovinskoj razmeni", smatra Krulj.
S druge strane, Krulj smatra da bi ova finansijska injekcija ECB mogla da pospeši i investicije van evrozone, i da našoj zemlji donese neke nove investitore, koji bi otvarali nove fabrike u Srbiji.
"Negativan efekat bi mogao da bude dugoročno nizak kurs evra u odnosu na dolar, što bi moglo da poveća nominalni iznos našeg duga u dolarima i procentualno učešće našeg javnog duga u BDP-u, zbog kursnih razlika izmedju evra i dolara, što se i dogodilo u proteklih par meseci, otkako je kurs evra u padu", zaključio je Krulj.
Ostavi komentar