SUBOTICA, 20. marta (Tanjug) - Sadašnje stanje pšenice i njen potencijal su zadovoljavajući, ocenio je dugogodišnji profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Miroslav Malešević. On je prilikom današnjeg obilaska oglednog polja Poljoprivredne stručne službe Subotica sadašnje stanje pšenice i njen potencijal ocenio u izjavi Tanjugu kao zadovoljavajuće.
SUBOTICA, 20. marta (Tanjug) - Sadašnje stanje pšenice i njen potencijal su zadovoljavajući, ocenio je dugogodišnji profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Miroslav Malešević.
On je prilikom današnjeg obilaska oglednog polja Poljoprivredne stručne službe Subotica sadašnje stanje pšenice i njen potencijal ocenio u izjavi Tanjugu kao zadovoljavajuće.
Medjutim, kako je napomenuo, to se ne može reći za 25 do 30 odsto površina u Vojvodini, jer su sejane van rokova.
On dodaje da je prihrana, a ponegde i korektivna prihrana, obavljena na većini parcela, i to na osnovu analiza stručnjaka, što je ocenio kao pozitivnu stvar.
ĆVrlo malo ima pšenice koje u ovom trenutku deluju da su gladne, ali tu sledi još i korektivno prihranjivanje. Znači, oni proizvodjači koji to do sada nisu uradili trebalo bi da urade što pre, jer se temperatura polako diže, pšenica se aktivirala, kao i ječam i počeće sada intenzivnije da usvaja hraniva, i to po mogućstvu djubrivom ANĆ, rekao je Malešević.
On je dodao da je pred poljoprivrednicima, po pitanju ozimih useva, borba protiv korova i prevencija bolesti, koje treba očekivati na osnovu prošlogodišnjih iskustava.
ĆMnogo toga, kao i uvek, zavisiće od vremenskih prilika koje će pratiti vegetaciju. Vlage ima dovoljno, a umerene količine padavina bi bile optimalneĆ, rekao je Malešević.
Obilazeći ogledno polje Poljoprivredne stručne službe Subotica, Dragana Latković sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, rekla je da bi poljoprivrednici sedam do deset dana pred setvu trebalo da urade analizu sadržaja nitratnog azota u zemljištu, a na osnovu rezultata trebalo bi odrediti koje količine azota su predsetveno potrebne.
Ta količina, kao i gustina setve zavise od navedenih rezultata i ona ističe da bi poljoprivrednici za svaku parcelu trebalo da urade analize, jer tehnologiju gajenja, kako kaže, treba prilagoditi svakoj njivi, odnosno hibridu.
ĆNa tim parcelama u proleće treba ići sa onim količinama azota koja je planirana do one pune vrednosti za planirani prinos i da se ide sa onim gustinama koje su preporučene za ovo područje i za hibrid koji će se sejatiĆ, rekla je Latković.
U slučaju da na parcelama ima previše azota u površinskim slojevima, onda količinu azota treba smanjiti ili izostaviti, a takodje smanjiti i gustinu setve.
Prema njenoj proceni, kukuruz će ove godine u Vojvodini biti posejan na preko 600.000 hektara.
Ostavi komentar