Tekst objavljen: 16.04.2015 2:55        


BANJALUKA, 1. aprila (Tanjug) - Ove godine u celoj Bosni i Hercegovini očekuje se rod malina od oko 10.000 tona, a voćari već tri godine beleže odličan uspeh u proizvodnji i izvozu maline. Prema podacima UNDP BiH, 90 odsto ukupnog roda maline iz BiH se izvozi u zemlje EU, Švajcarsku, Severnu Ameriku, dok se ostatak koristi za domaće tržište i domaće preradjivačke kapacitete, prenele su danas banjalučke Nezavisne novine.

Maline iz BiH na svetskim trpezama

BANJALUKA, 1. aprila (Tanjug) - Ove godine u celoj Bosni i Hercegovini očekuje se rod malina od oko 10.000 tona, a voćari već tri godine beleže odličan uspeh u proizvodnji i izvozu maline.
Prema podacima UNDP BiH, 90 odsto ukupnog roda maline iz BiH se izvozi u zemlje EU, Švajcarsku, Severnu Ameriku, dok se ostatak koristi za domaće tržište i domaće preradjivačke kapacitete, prenele su danas banjalučke Nezavisne novine.
Da je je BiH odličan proizvodjač maline, svedoči i izveštaj USDA - "National Agricultural Statistics Service" za 2014. godinu, u kojem BiH zauzima čak 12. mesto u svetu po proizvodnji i izvozu maline.
Prema podacima iz ovog izveštaja, u BiH je 2013. bilo proizvedeno oko 5.000 tona malina, 2014. oko 7.500 tona, a očekivanja za 2015. su 10.000 tona.
Otkupna cena po kilogramu maline iznosila je 2013. godine 3,20 KM (1,63 evra), 2014. godine 3,30 KM (1,68 evra), dok se 2015. očekuje minimum 3,00 KM (1,53 evra).
"Podrinje se crveni od malinjaka", rekao je za "Nezavisne" predsednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenica i Milića "Vilamet" Ljubiša Alempić i dodao da je proizvodnja malina i na području podrinjske regije, koje je pogodno za uzgoj ovog voća, iz godine u godinu sve veća.
Ističući da "tržište vapi za dobrom malinom" i da su otkupne cene u BiH dobre, on je dodao da u poslednje dve godine cena po kilogramu ne pada ispod tri konvertibilne marke (oko 1,5 evra), a od tri dunuma pod zasadima malina, što je tri tone roda, četvoročlana porodica može solidno da živi.
U "Vilametu" su naveli da su samo s područja Bratunca otkupljivači malina prošle godine izvezli oko 3. 000 tona u zemlje Skandinavije.
Malinari su ocenili da je ulaganje u proizvodnju jagodičastog voća najrentabilnije u BiH, jer sva sredstva koja se samo tokom godine ulože na podizanje zasada iduće godine s prodajom roda se i otplate, a već sledeće proizvodjač beleži zaradu.
U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (RS)podržavaju podizanje zasada jagodičastog voća (malina, kupina i jagoda) minimalne površine 0,1 hektar po voćnoj vrsti pojedinačno. Pod zasadima malina sada je oko 455 hektara.
"Visina subvencija je do 30 odsto od ukupno investiranih sredstava u proizvodnju", precizirala je Aleksandra Gavrić-Rožić iz resornog ministarstva.
Ministarstvo obezbedjuje i podsticaje za otkupljene jagode, maline i kupine. Visina premije za proizvedeno i prodato voće je do 15 odsto od prosečne tržišne cene po jedinici proizvoda.
Prema podacima ministarstva, za prošlu godinu je isplaćeno 670.522 KM (342.832 evra) podsticaja za 740 malinara u RS, a podsticaj je iznosio 0,44 KM (0,22 evra) po kilogramu.
Prema najavama zvaničnika, tokom ove godine će biti obezbedjeni sistemi za navodnjavanje zasada jagodičastog voća. U tom projektu učestvovaće UNDP i Japanska agencija za medjunarodni razvoj (JICA), koji će finansijski podržati projekte razvoja poljoprivrede u Bratuncu, Srebrenici i Milićima u naredne tri godine.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana