Tekst objavljen: 19.09.2020 9:00        


Između 140.000 i 160.000 radnih mesta moglo bi da bude ugašeno ove godine u Srbiji, procene su MMF-a, a nisu nerealni ni strahovi poslodavaca i sindikata da bi to moglo da bude i više ukoliko se epidemija bude širila i ako država ne bude našla načina da ponovo pomogne privredi

Mikro i mala preduzeća bi prva mogla da počnu da daju otkaze

Slično su konstatovali i u MMF-u gde su posle četvrte revizije aranžmana sa našom zemljom, u izveštaju istakli da su smanjenje kamatne stope, državne garancije za kredite malim i srednjim preduzećima i subvencionisani zajmovi Fonda za razvoj, tek kratkoročno smanjili troškove kamata.

„Rizična dugovanja preduzeća bi mogla da budu u porastu i to za preko 40 odsto do kraja 2020, ako se ne preduzmu mere za ublažavanje tog stanja“, ističe se u izveštaju MMF-a.

Oni napominju da bi pandemija mogla dalje da utiče na nezaposlenost, a da bi odobravanje novih zajmova moglo da utiče na sposobnost preduzeća da plaćaju kamate. Osim toga, MMF u svojoj analizi napominje i da je od 100.000 do 120.000 radnika u Srbiji zaposleno u firmama koje imaju probleme sa plaćanjem kamata i sa likvidnošću i ističu da su naročito osetljivi sektori poput industrije mašina i opreme, maloprodaje, veleprodaje, transporta i ugostiteljstva.

Proizvodni i uslužni sektor najugroženiji su, tvrdi koordinator Mreže za poslovnu podršku Dragoljub Rajić, a njihova nedavna analiza koju su radili sa privrednicima pokazala je da je u proizvodnom sektoru 23 odsto firmi ugroženo, a da je pad koji beleže između 15 i 25 odsto.

U uslužnom sektoru situacija je, napominje, još lošija jer je 38 odsto firmi ugroženo, a njihov pad je u proseku 40 odsto.„Očekujemo da će se u uslužnim delatnostima 40.000 do 50.000 radnih mesta ugasiti. Biće to najčešće mikro i male firme, one sa jednim, dva, tri zaposlena, naročito one koje rade sa inostranstvom. Čak i firme u IT sektoru imaju problema jer trenutno ne postoji potreba, potom prevodioci i čitav niz onih koji se bave nekim specifičnim uslugama“, ističe Rajić.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Firme iz proizvodnog sektora, kako kaže, podeljene su u dva tabora, u prvom su one kompanije koje su se prilagodile uslovima, smanjile proizvodnju, u drugom su oni koji su nastavili da rade, ne smanjujući broj radnika, kojima je pad narudžbina od 10 do 35 odsto i koje će ukoliko tražnja ne počne da raste biti u problemu.

„Onda će početi da se nameće pitanje da li je, ukoliko tražnja ne počne da raste, tim kompanijama potrebno toliko radnika i zato je važno omogućiti takvim firmama da zadrže radnike. Zato bi država, ali i sindikati i poslodavci morali da nađu način kako da se pomogne ljudima da ostanu u radnom odnosu“, napominje naš sagovornik.

Rajić smatra da treba smisliti način kako, da li isplatom minimalca ili nekim drugim rešenjem, pomoći očuvanje nivoa zarada i broja zaposlenih.

„Jedan od načina mogao bi da bude i da se suspenduju na neko vreme porezi i doprinosu kako bi poslodavci nastavili da isplaćuju neto zarade zaposlenima. To bi moglo da održi sistem, nivo zarada i zaposlenosti“, ističe Rajić.

U ovoj situaciji dosta toga zavisiće i od pandemije, od tražnje, ali i drugih tržišta. Iako je teško predvideti kako će se sve to kretati, Dragoljub Rajić kaže da je realno očekivati da nekih 35.000 do 50.000 preduzetnika i zaposlenih u mikro preduzećima ostane bez posla, kao i 70.000 do 100.000 u malim, srednjim i velikim kompanijama.

Za sindikate procena MMF-a nije ništa novo.

„Država je sa ovim merama pomoći privredi već predvidela otpuštanja, samim tim što je pomoć dala svima i mogućnost da i sa tom pomoći mogu da otpuste do 10 odsto radnika. Ne možemo da kažemo da imamo neke procene, ali strahujemo da bi dobar deo poslodavaca koji je uzeo pomoć mogao da otpusti i više od 10 odsto kada prođe period na koji su se obavezali da neće otpuštati“, ističe Duško Vuković, potpredsednik Saveza samostalnih sindikata Srbije.

Ono čega se sindikat pribojava, kako kaže, jeste šta će biti sa radnicima ako ne bude novih mera pomoći. Već sada, napominje on, postoje poslodavci koji razmišljaju o tome da vrate novac koji su dobili kao pomoć od države, samo da bi mogli da otpuste više radnika.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
mikro preduzeća mala preduzeća otkazi ekonomska kriza pandemija korona virus ekonomski efekti pandemije

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana