BOLONJA, 11. novembra (Tanjug) - U Bolonji se održava 42. po redu Međunarodni sajam poljoprivredne i baštenske mehanizacije, na kome do 13. novembra svoje proizvode, mašine i najnovije tehnologije u agrarnoj proizvodnji izlaže 1.900 proizvođača.
Među više od 30. 000 posetilaca, koji su prvog dana pohrlili iz svih krajeva sveta nalazi se i 10 najuspešnijih poljoprivrednika iz Srbije, koji su na ovu poljoprivrednu izložbu došli u organizaciji Komercijalne banke. a. d. Beograd, kao nagrađeni klijenti u okviru projekta "Uspešne priče", koji banka sprovodi već tri godine povodom Novosadskog poljoprivrednog sajma.
Na međunarodnoj poljoprivrednoj fešti u Bolonji, Udruženje evropskih proizvođača poljoprivrednih mašina (CEMA) pozvalo je na reviziju propisa Evropske unije sa zahtevom da se tehnički normativi u ovoj oblasti više ne temelje na automobilskom sektoru, već da budu specifikovani za agro-mehanizaciju.
Takav zahtev iznet je na konferenciji pod nazivom "Mašine za poljoprivredu: Nova evropska agenda".
Jedan od nagrađenih poljoprivrednika iz Srbije na sajmu u Bolonji je i ratar Draško Danilović iz Kuzmina. Bavi se proizvodnjom klasičnih ratarskih kultura - gaji pšenicu, soju, kukuruz i šećernu repu na oko 300 do 350 hektara u vlasništvu i sa zakupom. Gaji i svinje.
Na tržište, kako navodi u izjavi za Tanjug, izbaci godišnje oko 4. 000 komada.
Danilović je mišljenja da cilj naše prerađivačke industrije i trgovačkog lobija nije izvoz, već uvoz, i smatra da država mora da stvori uslove i definiše šta je to što hoćemo u poljoprivredi, šta je to što možemo da proizvedemo, jer su nam, kako ističe, potencijali daleko veći od mnogih zemalja. "Moramo da osvajamo nova tržišta kroz nove prerađivačke industrije i kapacitete koji će da obezbede viši stepen prerade, i da to bude izvoz. Međutim, stalno nas sputavaju propisima iz Evropske unije, gde nam ne daju na njihovo tržište, a nas koriste da plasiraju svoj suficit proizvoda", kaže on.
Prema njegovim rečima, primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji je potrebna zaštita države, jer su srpski poljoprivrednici izloženi konkurenciji visoko-dampingovanih i podsticajnih mera Brisela i samih država-članica Evropske unije u odnosu, dok podsticaji u agrarnom budžetu Srbije padaju. Ističe da je jako zadovoljan što je Komercijalna banka omogućila ovu posetu sajmu u Bolonji, gde želi da vidi novitete koje može da uvede u primarnu proizvodnju.
"Mislim da poljoprivreda, bez obzira na to što nije visoko profitabilna i što ima mali obrt kapitala, može da bude jedna od poluga razvoja, jer imamo bogato podneblje, ali je potrebno da uredimo sistem i državu, međusobne odnose u pogledu odnosa države prema agraru".
Danilović naglašava da je kvalilet naših proizvoda, bez obzira na uvoz, jako dobar, da ga, kako kaže, svi sa strane cene, samo mi to ne znamo da plasiramo.
"Treba iskoristiti ovaj period niskih kamata, to je za nas šansa. Sad smo ovde na sajmu da vidimo šta je to novitet, gde svet ide, ali i kako ćemo to sa našim bankama zatvoriti i da li ćemo ući u te rizike da nešto investiramo i produktivnost veću postignemo".
Na sajmu ga interesuje finalizacija i mehanizacija posla, posebno našine za samoobradu zemlje, za postizanje racionalnijeg i boljeg prinosa, kao i oprema za stočarstvo. Marko Ljuština, ratar iz Plandišta, bavi se proizvodnjom soje na 400 hektara.
Kaže da po hektaru dobija četiri tone soje, koju plasira kupcima i prerađivačima u zemlji.
Od mehanizacije na sajmu zanimaju ga guseničari.
Poljoprivrednik Zoran Kresić iz Banatskog Novog Sela gaji kukuruz, soju i pšenicu na 200 hektara. Takođe je jedan od nagrađenih klijenata Komercijalne banke, kojoj je, kako naglašava, zahvalan zbog pružene prilike da se na sajmu u Bolonji upozna sa najnovijim tehničkim i tehnološkim dostignućima u poljoprivrednoj mehanizaciji. Kresić dodaje da je pre tri godine postao klijent Komercijalne banke, a kod njih je prešao zato što je zadovoljan uslovima koje nude.
"Nećemo ih menjati dog god su dobri", kaže uz smeh.
Na sajmu ga interesuju sejalice za pšenisu i kukuruz. Pogledaće kakava je ponuda i cene. Svu drugu mehanizaciju ima.
"Podrška države je takva kakva jeste. Ima povraćaja, što je dobro. Ali, uvek može bolje", zaključio je Kresić.
Ostavi komentar