Tekst objavljen: 12.03.2015 4:15        


PARIZ, 25. februara (Tanjug) - Odgovor na pitanje da li je plan reformi grčke vlade, koji je podnela Evropskoj komisiji, odustajanje od programa ekstremne levice Sirize složeniji je od samog pitanja, smatra francuski analitičar Romarik Goden u listu Tribin. Siriza, nema monopol nad zaborovom svog predizbornog programa, ocenio je Goden.

Plan reformi u Grčkoj:Zbogom logici

PARIZ, 25. februara (Tanjug) - Odgovor na pitanje da li je plan reformi grčke vlade, koji je podnela Evropskoj komisiji, odustajanje od programa ekstremne levice Sirize složeniji je od samog pitanja, smatra francuski analitičar Romarik Goden u listu Tribin.
Siriza, nema monopol nad zaborovom svog predizbornog programa, ocenio je Goden.
Nijedna politička partija na svetu nikada se, dodaje on, doslovce nije držala svog predizbornog progama.
"Setimo se zalaganja aktuelnog francuskog predsednika Fransoa Olanda tokom predizborne kampanje koja on nije održao, kao što su smanjenje budžetskog deficita na tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) 2013, uspostavljanje verodostojnog programa rasta umesto ratifikacije budžeta", podseća francuski ekonomista.
"Ali to nije samo francuska specijalnost. Grčki premijer od 2012-2015. koji je bio miljenik briselske 'trojke', Medjunarodnog monetarnog fonda (MMF), Evropske banke i Evropske komisije, nije uspeo da održi obećanje da će preispitati memorandum kao i da će pokrenuti ponovne pregovore o grčkom dugu", navodi list Tribin.
"Ccak i toliko hvaljena nemačka kancelarka Angela Merkel takodje je prenebregavala ispunjavanje svojih obećanja datih uoči izbora. U maju 2010. kancelarka je posle višemesečnih neslaganja i previranja, odustala od smanjenja poreza obećanog tokom kampanje 2009. Nemački poreski obveznici tako, uprkos dovodjenja u red državnog budžeta, još uvek čekaju na veliku poresku reformu koja treba da ukine 'hladnokrvni rast' poreza na dohodak, dovodeći do toga da se veliki deo plata odvaja za porez", podseća francuski analitičar, dodajući da se politika vladajućih partija uvek prilagodjava okolnostima.
"Zašto onda prebacivati grčkoj vladi ono što se toleriše drugima", pita se Goden.
Zato treba biti pravičan u pogledu predložene liste reformi grčke vlade jer je to samo dokument koji je zahtevala evrogrupa u zamenu za produžetak finasijske pomoći u naredna četiri meseca, navodi list Tribin.
Ipak, od trenutka kada je grčka vlada odustala da igra na kartu izlaska zemlje iz evrozone prihvatajući kompromis, pojedina predizborna obećanja vladajuće partije Siriza dovedeni su u pitanje, smatra Goden.
Sada je samo pitanje da li je odustajanje grčke vlade od pojedenih obećanja datih biračkom telu kao što su prekid sa politikom mera štednje, oporavak privrede i obračunavanje sa korupcijom i ekonomskom oligarhijom kratkoročnog ili dugoročnog karaktera.
Ne treba zaboravati da je i "trojka" učinila izvesne ustupke grčkoj vladi prihvatajući listu njenih reformi, kaže on.
Prva na listi reformi grčke vlade dostavljena Briselu u zamenu za produženje grčkog duga, poboljšanje poreske naplate i pravedno oporezivanje, u skladu je sa obećanjem Sirize o sprovodjenju pravedne poreske politike, što je prethodna vlada zajedno sa "trojkom" sasvim zanemarivala.
Pravedna poreska politika za koju se zalaže vlada Aleksisa Ciprasa ima za cilj ukidanje previligeje oligarsima, najbogatijem delu populacije koja je izbegavala plahanje poreza uz svesrdnu pomoć državne administracije vodeći ih kao nezaposlena lica. Istovremeno zaposleni sa vrlo skromnim primanjima čije su plate ionako drastično smanjene prinudjeni su da redovno plaćaju porez na dohodak.
Borba protiv utaje poreza i izbegavanje plaćanje poreza koja je uvrštena u reforme grčke vlade takodje su deo borbe protiv oligarha na koje se Siriza obavezela svom biračkom telu, a što je prethodna vlada zaobilazila u velikom luku. Lista od 1.991 poreskih utajivača poreza koji je 2010. tadašnji francuski ministar finasija uručio grčkoj vladi, ostalo je samo mrtvo slovo na papiru, konstatuje on.
Grčki ministar finasija Janis Varufakis u svom pismu upućenom evrogrupi podsetio je da politiku pravilne preraspodele poreza Grčka ne može sama da sprovodi kada se u ostalom delu evrozone toleriše, čak i podstiče, poreska konkurencija koja dovodi do fiskalne "optimizacije" preduzeća i privatnih lica.
Varufakis ističe da uspeh grčkih reformi ne zavisi uvek od Grčke.
Medju predloženim reformama grčke vlade nalazi se reforma državne administracije koja takodje spada u izborbrno obećanje Sirize.
Ova reforma predvidja formiranje modene, efikasne administracije koja će podsticati izbor radne snage na osnovu nekorumpiranih oglasa i koja će omogućiti maksimalnu mobilnost ljudskih resursa, kao i transparetnost javnih tržišta.
Neospornu moralnu pobedu grčke vlade predstavlja plan o upravljanju "humanitarnom krizom", stožerom predizborne kampanje Siriza, koji je evrogrupa prihvatila priznajući, tako, indirektno užasne posledice po grčki narod politike koju je sama podržala i ohrabrivala od 2010, zaključuje analitičar lista Tribin.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana