Tekst objavljen: 05.11.2013 8:30        


Više od 30 milijardi evra vrednost je imovine i raznih prava koje su založli srpski privrednici i građani kao garanciju da će na vreme vratiti dugove. Što je takođe zanimljivo, pod zalogu se stavlja sve što zakon dozvoljava, a banka prihvata: od automobila, umetničkih slika, do krava, ovaca, ali i vrednih ugovora o prodaji fudbalera.

Pod hipotekom u Srbiji imovina vredna 30 milijardi evra

Registar zaloge pri Agenciji za privredne registre, ne evidentira pokretnu imovinu i prava koji su stavljena pod zalogu po njihovoj vrednosti, već po vrednosti potraživanja za koje ta zaloga služi kao obezbeđenje.

Od zaloge poverioci više vole hipoteku na nekretnine, ali i tu ima razlike. Kada dužnik ne ispuni obavezu, najbolje se prodaju stanovi u centrima velikih gradova i zemljište u Vojvodini.

- Klasični hipotekarni krediti kod nas ne postoje, odnosno građanin ne može doći u banku i na osnovu posedovanja vredne nekretnine i stavljanja hipoteke na nju dobiti zajam. Krediti tog tipa nisu kod nas dozvoljeni po regulativi Narodne banke Srbije. Što se tiče privrede, bankari su jednoglasni da im hipoteke na stanove, zemljište, baš kao i zaloge na vredne pokretne stvari, nisu garancija. Prednost ipak ima kreditna sposobnost klijenta. Ovog trenutka banke u svom kreditnom portfoliju imaju više nekretnina nego što bi htele. Mnoge od njih sačekaće da nađu pravog kupca tek kada prođe kriza – kaže Mališa Đukić.
Hipoteka, odnosno zaloga, u Srbiji se stavlja iz raznih razloga, najčešće da bi se obezbedilo potraživanje. Uzima ih i država kada iz zatvora pušta uz kauciju značajne zatvorenike. Ipak, za hipoteke se najčešće odlučuju bankari, kada privrednicima daju na zajam sume veće vrednosti a na duži rok.

Koja je to imovina koja bankaru garantuje da će zajam moći odmah da naplati, i to po ceni na koju je računao u trenutku stavljanja hipoteke ili zaloge na određeni predmet?

– Kod nas su to još uvek stanovi i nekretnine u centrima velikih gradova – kaže Mališa Đukić s Beogradske bankarske akademije. – Preciznije, u Beogradu to su stanovi koji su u krugu „dvojke”. Interesantne su i lokacije kod Kombank arene. Što se tiče drugih gradova, važi isto: što je nekretnina bliže centru, to je veća šansa da brzo nađe kupca po dobroj ceni. Kad su u pitanju fabričke hale i slični kapaciteti, koji obično nisu u centru, opet lokacija igra glavnu ulogu. Tamo gde se proceni da može niknuti, recimo, tržni centar, i šanse da se dobije kredit su veće.

Šta se događa s nekretninama i zalogama za koje su banke podigle hipoteku? Završe na nekom od sajtova koji su specijalizovani za prodaju takvih nekretnina.

Tako Ivan Mančevski sa sajta Doboš kaže da, sem nekretnina u velikim gradovima, kupca najlakše nalazi zemljište. Posebno se brzo prodaju parcele i njive u Vojvodini, dok one u centralnoj Srbiji duže čekaju kupca.

– Pravilo je da nema pravila – kaže on. – Na aukcijama se osim nekretnina nude mašine za industriju i poljoprivredne, a i pokućstvo. Ako se organizuje javna prodaja, prva cena se formira u visini od 60 odsto procenjene vrednosti, a na drugoj je to 30 odsto. Pojedina roba brzo nađe kupca i po ceni višoj od ponuđene, a druge nikako nemaju prođu.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
klijenti banke klijent banke banke krediti kuće pod hipotekom hipoteke hipoteka aktivrana hipoteka aktivirane hipoteke

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana