Naši građani uskoro će moći, među prvima u Evropi, da plate robu skenirajući pametnim telefonima kju-ar kod (QR code) s proizvoda
Nastavak širenja mreže usluga instant-plaćanja podrazumevaće da u svakoj prodavnici kupci robu mogu platiti putem telefona i kju-ar koda.
Za trgovce će to biti korisno jer će istog trenutka dobiti novac za prodatu robu pa neće čekati po nekoliko dana, kako je to inače slučaj kada se plaćanje obavlja karticama.
| Prosjacima u Kini novac stiže e-poštom Vlade mnogih zemalja u Zapadnoj Evropi donose zakone kojima se gotovina gotovo u potpunosti isključuje iz opticaja. Za lidera po tom pitanju smatra se Švedska, koja je zacrtala plan da do 2023. godine postane društvo gotovo bez gotovine U Kini već odavno sve se može uraditi telefonom, pa tako već pet godina prosjaci na ulicama Kine novac mogu da prikupljaju putem elektronskog plaćanja i čitanja kju-ar kodova sa smart telefona. Tako svako ko poželi da udeli nešto novca prosjacima u Kini, to čini preko svog smart telefona, skenirajući kju-ar kod koji se nalazi kod prosjaka i na taj način im pomože. |
Ceo postupak je pri kraju jer svakoj državi je u interesu da ima što manje gotovine, pošto upotreba keša, osim rizika da bude ukraden, zahteva skupe procedure čuvanja, transporta i skladištenja, izjavila je viceguvernerka NBS-a Dragana Stanić. Posredi je, dodala je, nešto što je i za Evropsku uniju praktično tek u planu, dok naša zemlja na tom sistemu plaćanja uveliko radi.
Ustanovili smo pravila šta tačno treba da sadrži kju-ar kod, i ceo sistem oslanja se na iskustva, praksu, domaće i međunarodne zakone da bi se obezbedila sigurnost plaćanja, veli Stanićeva.
Po rečima ekonomskog analitičara Milana Kovačevića, širenjem novih usluga u oblasti e-plaćanja smanjuje se količina keša u opticaju, što je praksa u brojnim razvijenim zemljama sveta, čiji primer treba da sledi i naša.
Svako unapređenje poslovanja i savremeniji način plaćanja su dobra vest, kazao je Kovačević.
Prema njegovim rečima, problem je jedino pismenost stanovništva, koja je kod nas niska, naša deca ni u školi ne uče ništa o tome, mnoga mesta nemaju dodira s novim tehnologijama. NBS treba da se postara da to sistemski bude dobro uređeno. Građani koji se već snalaze s novim tehnologijama taj način plaćanja će preuzeti odmah jer je sve brže i kontrola troškova je lagana, oni koji se u tome ne snalaze normalno da će se u početku ustručavati.
Po njegovim rečima, Nacionalna strategija Republike Srbije za mala plaćanja 2019–2024, između ostalog, predviđa duplo veći rast elektronskog i mobilnog bankarstva u zemlji.
Manje novca u opticaju znači veliku uštedu NBS-u. Ali moramo ubrazati sva plaćanja, a NBS bi trebalo racionalnije da koristi devize. Kod nas je prebacivanje novca s jednog deviznog računa na drugi u bankama skupo, zbog čega građani dižu pare, stavljaju ih u torbu i nose u drugu banku. Bilo bi dobro i da se olakša i promet između suseda s kojima imamo jako veliku trgovinsku razmenu i koji imaju druge valute, kazao je Kovačević.
U Srbiji se svakog meseca izda najmanje 15 miliona računa – za struju, telefon, komunalije i druge usluge koje građani plaćaju. Plaćanje telefonom, odnosno skeniranjem kju-ar koda, samo je jedan od načina da se izbegne dugo stajanje u redovima pred šalterima. Broj plaćanja karticama na internetu u prošloj godini bio je devet miliona, što je milion više u odnosu na 2018. godinu. Najviše plaćanja bilo je na domaćim sajtovima, odnosno u onlajn prodavnicama, oko 4,7 miliona.
Kada je reč o bezgotovinskom plaćanju, za samo godinu, od sredine 2018. do polovine prošle godine, broj POS-terminala uvećan je 13 odsto, odnosno za oko 10.000.
Ostavi komentar