Za razliku od većine prolećnih useva, šećerna repa je bolje podnela visoke temperature i nedostatak padavina tokom ove godine
Uprkos smanjenju zasejanih površina na oko 25.000 hektara, stručnjaci očekuju prinos od oko 55 tona po hektaru, što je na nivou višegodišnjeg proseka, piše RTS.
Iako su proizvođači zbog loših rezultata u 2024. godini smanjili površine, oni koji su se odlučili za setvu, suočili su se s novim izazovima. U "Matijević Agraru" u Mihajlovu, prolećna setva je izvedena kvalitetno, ali je zbog mraza početkom aprila bilo neophodno presejavanja. Ipak, nedostatak padavina od maja meseca predstavljao je najveći problem.
- Proleće je bilo kišno i setva je mogla da se izvede lepo, kvalitetno i pravovremeno. Međutim, 2. i 3. aprila je bio mraz, pa smo morali da presejemo svih 113 hektara - rekao je Nemanja Racić, upravnik "Matijević Agrara". On je dodao da su zbog nedostatka padavina koristili sisteme za navodnjavanje, te da su biljke zalivali jednom nedeljno sa 20 litara vode po kvadratnom metru.
Razlika u prinosu između zalivanih i nezalivanih parcela je drastična.
- Trenutno je razlika između korena u zalivanju i van njega oko 200 grama, što je trećina veličine šećerne repe u zalivanju - istakao je Racić.
Bolja godina nego prethodna
Za razliku od 2024. godine, kada su najveću štetu načinile korenaste vaši i trulež, ove godine nije bilo većih problema s bolestima. Visoke temperature su usporile razvoj bolesti, a cerkospora, koja je prošle godine zahtevala pet tretmana, ove godine je suzbijena sa samo tri prskanja.
Očekuje se da će vađenje repe na ovim parcelama početi oko 10. oktobra, a preliminarni rezultati pokazuju da je sadržaj šećera (digestija) oko 17,5 odsto.
Snežana Parađenović iz PIS RC Zrenjanin potvrdila je da se u poslednje dve do tri nedelje beleži značajno povećanje mase korena i u uslovima navodnjavanja i u uslovima suvog ratarenja, a da na usevima nisu registrovane patogene promene.
- U suvom ratarenju na korenu je registrovan nepravilan rast koji je posledica fiziološke prirode i rasta i razvoja u suvom zemljištu - objašnjava Parađenović.
Budućnost proizvodnje
Živko Ćurčić sa Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu ističe da su klimatske promene veliki izazov za domaću poljoprivredu. Zato Institut sprovodi brojne oglede kako bi proizvođačima ponudio jasne smernice za prilagođavanje novim uslovima.
Ipak, cena korena šećerne repe poznata je unapred, što proizvođačima omogućava sigurniju kalkulaciju troškova i očekivanih prihoda. Dodatno, šećerna repa pokazala se stabilnijom u uslovima suše u poređenju sa sojom i kukuruzom. Zbog toga je realno očekivati da će se površine pod ovom kulturom u budućnosti stabilizovati na nivou od oko 30.000 hektara - kaže Ćurčić.
Stručnjaci su optimistični i smatraju da će kampanja prerade biti uspešna.
Ostavi komentar