BEOGRAD, 20. aprila (Tanjug) - Najave da vlada priprema strategiju o ulaganju srpskih kompanija na Kosovu naiĆle su na odobravanje privrednika i struĆnjaka, ali oni ukazuju da je vaĆno da za takve poslove garantuje država. Osnovna ideja ove strategije, tvrde stručnjaci, je da se uspostavi plan održivog razvoja za srpsku zajednicu koja pretežno živi na račun budžeta.
BEOGRAD, 20. aprila (Tanjug) - Najave da vlada priprema strategiju o ulaganju srpskih kompanija na Kosovu naiĆle su na odobravanje privrednika i struĆnjaka, ali oni ukazuju da je vaĆno da za takve poslove garantuje država.
Osnovna ideja ove strategije, tvrde stručnjaci, je da se uspostavi plan održivog razvoja za srpsku zajednicu koja pretežno živi na račun budžeta.
Istini za volju, ova inicijativa je naročito dobila na značaju od kako kosovske vlasti pokušavaju da sprovedu nezakonitu privatizaciju Brezovice, najavom potpisivanja ugovora o davanju koncesije nad zemljištem i ski-centrom Brezovica francusko-andorskom konzorcijumu.
Politički analitičar Dušan Janjičh kaže da u najavljenoj strategiji neće biti regulisano samo pitanje ulaganja srpskih kompanija na Kosovo, već će to biti strategija održivog razvoja za srpsku zajednicu.
"Mora da se osmisli neka nova strategija, a ne samo plaćanje iz bužeta, koja bi omogućila Srbima sa severa Kosova da udju u biznis i ne čekaju samo pare iz javnih preduzeća", kaže Janjić u izjavi Tanjugu.
U tom kontekstu, medjutim, napominje da se mora sagledati i kako da se održi mreža zdravstva, školstva, jer je ona prevelika da bi mogla da se finansira iz kosovskog i srpskog budžeta.
"Zato je potrebna strategija održivog razvoja", tvrdi Janjić i dodaje da zato ne treba očekivati nikakve milijarde.
Najveći izazov premijeru Aleksandru Vučiću biće, prema rečima Janjića, kako da objasni najuticajnijim ljudima sa severa Kosova da nema više života na račun srpskog budžeta.
Upitan koji će biti interes srpskih privrednika da ulažu na Kosovo, on kaže da "naši takozvani veliki tajkuni, poput Miškovića, Hamovića, Lazarevića, Draškovića, itekako trguju sa Kosovom".
"Oni su već prisutni na tom tržistu, nije reč o njima, već o onima koji bi tamo da pokreću proizvodnju. Ovde se radi i o privatizacijama nekoliko velikih preduzeća na severu Kosova, kao što su Treepča i Brezovica. Ccak i da se ne uključe u privatizacije, ovo je prilika da srpski biznismeni počnu da uspostavljaju direktne odnose sa Srbima i Albancima", ističe on.
Vlasnik Industrije mesa "Matijević" Petar Matijević kaže da bi za početak otvorio svoje prodavnice u srpskim sredinama, naročito Kosovskoj Mitrovici, ali i albanskim jer, objašnjava, ti su gradjani i sada potrošači Matijevića, oni dolaze u Kraljevo i Vranje kako bi se snadbeli njegovom robom.
Matijevića, kaže, zanimaju ulaganja i u hotelijerstvo i poljoprivredu, ali samo pod jednim uslovom.
"Prvo bi srpske i kosovske vlasti morale da se dogovore kako da to izvedemo, jer moramo imati pravnu sigurnost. Mene zanima kakav će biti tretman te robe, moraju biti povoljne carine, jer šta ako uložimo novac, a ispostavi se da nisu", kaže u izjavi Tanjugu.
Dodaje da bi imao interes da ulaže na Kosovo kada bi se te stvari rešile, mada ga, kaže, još niko iz Vlade nije kontaktirao.
Upitan da li bi ulagao na Kosovu, generalni direktor "Metalca" Petrašin Jakovljević odgovara pitanjem: "a šta da kupujete na tako neuredjenom prostoru, pa i naš je neuredjen, a tamo se tek ništa ne zna".
"Kosovo je dobro samo za one koji rade neregularno, a mi sa time ne umemo da se nosimo, tako da nismo zainteresovani", kategoričan je on u izjavi Tanjugu.
Sa njim se slaže i ekonomista Milan Kovačević, koji kaže da se generalno zakasnilo s tim, ali i ocenjuje da je veliki problem pravna nesigurnost.
"U više navrata sam i ranije, umesto protivljenja privatizaciji na Kosovu, predlagao da srpske kompanije učestvuju kao kupci, umesto što samo kritikujemo, jer je u teritorijalnom smislu to tržište za nas pogodno", ističe on.
Medjutim, imajući u vidu da Srbija dosta robe plasira na kosovsko tržište, Kovačević ocenjuje da i dalje postoji interes za ulaganjima, ali da je politička situacija velika kočnica za njihovu realizaciju.
Takve okolnosti, kako objašnjava, dodatno otežava činjenica da domaći privrednici inače nemaju resurse da ulažu u nove investicije, pogotovo u rizična područja.
Analiza Privredne komore Srbije iz 2013. godine o srpskoj imovini na Kosovu je pokazala da su do tada na KiM ostala neprivatizovana uglavnom preduzeća u sredinama gde je većinsko srpsko stanovništvo i da ta imovina vredi oko dve milijarde evra.
Prema podacima Republičkog geodetskog zavoda od decembra 2008. godine, u katastarskim evidencijama zemljišta na KiM, kao državna svojina Srbije upisano je 319.256 hektara, odnosno 29 odsto ukupnog zemljišta na KiM, a kao društvena svojina 157.666 hektara, odnosno 14 odsto ukupnog zemljišta na KiM.
Ostavi komentar