Tekst objavljen: 10.04.2015 1:57        


SUBOTICA, 26. marta (Tanjug) - Ovogodišnja prolećna setva u Subotici biće obavljena na više od 50.000 hektara, a najviše površina zauzeće kukuruz, rečeno je danas Tanjugu u Gradskoj upravi. Kako je rekao izvršilac za poslove poljoprivrede Mirko Ostrogonac kukuruz će biti posejan na 38.400 hektara, sledi suncokret sa nešto manje od 7.000 hektara, šećerna repa je planirana na 1.600 hektara, dok bi so

Prolećna setva u Subotici na više od 50.000 hektara

SUBOTICA, 26. marta (Tanjug) - Ovogodišnja prolećna setva u Subotici biće obavljena na više od 50.000 hektara, a najviše površina zauzeće kukuruz, rečeno je danas Tanjugu u Gradskoj upravi.
Kako je rekao izvršilac za poslove poljoprivrede Mirko Ostrogonac kukuruz će biti posejan na 38.400 hektara, sledi suncokret sa nešto manje od 7.000 hektara, šećerna repa je planirana na 1.600 hektara, dok bi soja trebalo da zauzme oko 1.300 hektara.
"Nekih posebnih pomeranja u strukturi setve nema, s obzirom da je tri četvrtine površina pod kukuruzom, dok je suncokret planiran na 500 do 800 hektara manje nego prošle godine, a soja i šećerna repa su na svom nivou iz ranijih godina", rekao je Ostrogonac Tanjugu.
On je podsetio da je izmedju 5. i 10. marta počela setva jarih kultura poput ovsa, jarog ječma, a izmedju 15. i 20. marta setva šećerne repe, koja je do sada obavljena na oko 1.000 hektara.
Poljoprivrednik Pavle Kujundžić kaže za Tanjug da će njega i njegove kolege ovogodišnja setva koštati izmedju 45.000 i 50.000 dinara po hektaru, u zavisnosti od kulture, što je po njegovoj oceni na nivou prošlogodišnjih troškova.
On dodaje da su cene inputa ostale na nivou iz prošle godine, a trećinu troškova čini gorivo, seme i djubrivo čine po 20 odsto troškova, a preostali troškovi čine sredstva za zaštitu bilja.
"Ako pitate kakav je potencijal poljoprivrednika - on je vrlo slab. Poljoprivrednici nemaju novca. Podsticaji kasne i to ne da kasne nego još nije ni definisano šta će biti od podsticaja ove godine. Nažalost, biće velikih problema u setvi", rekao je Kujundžić.
Zbog toga poljoprivrednici, po njegovim rečima, da bi finansirali setvu moraju da se okrenu kratkoročnim kreditima kod poslovnih banaka, gde su kamate od jedan do tri odsto mesečno, ili organizatorima proizvodnje gde mogu da se zaduže paritetno, ali sa mnogo većim kamatama - izmedju 18 i 20 odsto tokom trajanja vegetacije.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana