Od Efesa i Smirne do Laodikije i Pamukalea - drevne hodočasničke rute u egejskoj Turskoj nude spoj duhovnosti, istorije i nezaboravnih pejzaža
TGA (Türkiye Tourism Promotion and Development Agency)
Prema procenama Svetske turističke organizacije Ujedinjenih nacija (UNWTO), između 300 i 330 miliona ljudi svake godine putuje iz verskih i duhovnih razloga, posećujući najznačajnija sveta mesta na svetu. Verski turizam doprinosi duhovnom blagostanju omogućavajući ljudima da se uključe u smisleno praktikovanje vere i da kroz hodočašća i sveta putovanja dožive unutrašnji mir.
Turska, koja je kroz istoriju bila prostor na kojem su živele mnogobrojne kulture i narodi, nudi značajna putovanja kroz svoje impresivne verske rute, naročito one ukorenjene u hrišćanskom nasleđu, pružajući jedinstvena iskustva. Od Iznika, gde je papa Lav XIV ostvario svoju prvu međunarodnu posetu, preko Kapadokije sa ranim crkvama uklesanim u stene, do Antalije, doma Crkve Svetog Nikole (Deda Mraza), ova zemlja je prepuna destinacija idealnih za one koji tragaju za duhovnim putovanjem u hrišćanskoj tradiciji. Sedam crkava Otkrovenja, koje i danas služe kao važna hodočasnička mesta i prostiru se na područjima današnjeg Izmira, Manise i Denizlija u egejskoj regiji Turske, ovog Božića nude izuzetnu rutu za istraživanje. Prema predanju, u viđenju je Isus poverio Svetom Jovanu da napiše pisma ovim drevnim crkvama. U tim pismima svaka crkva i njena zajednica dobile su posebnu poruku kako bi ispravile svoj put.![]()
Duž rute Sedam crkava Otkrovenja i danas su vidljivi ostaci drevnih gradova i njihovih crkava, dok su se neki lokaliteti stopili sa savremenim urbanim životom u Turskoj. Pored duhovnog značaja, ova ruta posetiocima pruža priliku da iskuse prefinjeni način života Egeja, bogato kulturno nasleđe, umirujuće pejzaže i prepoznatljive kulinarske tradicije. T
Tragovima hrišćanskog nasleđa u Izmiru
Svoje duhovno putovanje možete započeti na lokalitetu Efes, koji se nalazi na UNESCO listi svetske baštine, u Izmiru - biseru turske egejske regije. Kao važan rimski grad, veruje se da je Efes imao snažnu hrišćansku zajednicu, pri čemu je hrišćanstvo vremenom postalo dominantna religija u gradu. Takođe se veruje da je Efes poslednje počivalište Bogorodice. Stoga možete posetiti i druga značajna mesta, poput Kuće Device Marije, Bazilike Svetog Jovana sagrađene nad grobom apostola u istočnorimskom periodu, kao i Pećinu Sedam spavača.![]()
Vaša druga stanica u Izmiru je Smirna, moćan i bogat antički grad koji je često bio rival Efesu. Iako se antička Smirna danas u velikoj meri stopila sa savremenim Izmirom, njena agora se i dalje može videti u četvrti Kemeralti, a artefakti sa tog lokaliteta izloženi su u Arheološkom muzeju u Izmiru. Poslednja stanica u ovom gradu je Pergamon, još jedan lokalitet sa UNESCO liste svetske baštine. Pergamon je bio impresivan centar civilizacije, gde je izumljen pergament i gde je osnovana biblioteka, druga po veličini posle Aleksandrijske, kao i Asklepion, jedan od najvećih centara za lečenje u antičkom svetu. Ne propustite da posetite hram Serapisa, poznat i kao „Crvena bazilika“, kao i Muzej Bergama.![]()
Sveti lokaliteti u Manisi
Sledeća destinacija na ruti Sedam crkava Otkrovenja je susedni grad Manisa. Poput Izmira, i Manisa je dom tri značajna lokaliteta ovog nasleđa. Prvi je Tijatira, nekada grad poznat po obradi bronze i tkanju. Iako u gradu nije postojalo snažno crkveno prisustvo, vernicima u Tijatiri upućen je poziv da ostanu postojani u svojoj veri. Druga stanica na ruti je Sard, koji je ove godine upisan na UNESCO listu svetske baštine. Sard se odlikuje izuzetno očuvanim rimskim građevinama, uključujući kompleks kupatila i gimnazijuma, akropolj i Artemidin hram. Poslednja stanica u Manisi je Filadelfija. Iako se veliki deo antičkog grada danas nalazi ispod modernog grada Alašehira, i dalje se mogu videti značajni ostaci, uključujući ruševine Crkve Svetog Jovana.
Versko nasleđe Laodikije u Denizliju
Poslednje pismo Svetog Jovana bilo je upućeno Crkvi u Laodikiji, koja se nalazi svega deset do 15 minuta severno od današnjeg Denizlija, na putu ka Pamukaleu. Laodikiju je osnovao seleukidski kralj Antioh II Teos u čast svoje supruge, kraljice Laodike, oko 3. veka pre nove ere. U ranom istočnorimskom periodu, Laodikijska crkva je uspostavila grad kao verski centar na metropolitanskom nivou. Danas se na ovom antičkom lokalitetu, pored ostataka crkve, mogu videti i najveći stadion u Anadoliji, pozorišta, agore, hramovi i mnoge druge građevine. Nakon obilaska antičkog grada, ne zaboravite da posetite i UNESCO lokalitete Hijerapolis i Pamukale, gde travertini podsećaju na polje pamuka.
Ostavi komentar