Tekst objavljen: 02.05.2015 2:46        


BEOGRAD, 17. aprila (Tanjug) - Evropska unija će do 2020. godine najveći deo podsticajnih sredstava za članice i zemlje kandidate uložiti u inovacije i mala i srednja preduzeća (MSP), sa ciljem da poveća konkurentnost na svetskom tržištu u odnosu na druge najveće takmace, rečeno je danas u Privrednoj komori Beograda. Izvršni direktor Privredne komore Beograda Svetozar Krstić rekao je, na seminaru Info dan-EU programi za finansiranj

Sredstva EU šansa za inovacijzvoj Srbije

BEOGRAD, 17. aprila (Tanjug) - Evropska unija će do 2020. godine najveći deo podsticajnih sredstava za članice i zemlje kandidate uložiti u inovacije i mala i srednja preduzeća (MSP), sa ciljem da poveća konkurentnost na svetskom tržištu u odnosu na druge najveće takmace, rečeno je danas u Privrednoj komori Beograda.
Izvršni direktor Privredne komore Beograda Svetozar Krstić rekao je, na seminaru Info dan-EU programi za finansiranje projekata, sa posebnim osvrtom na mogućnosti učešća privrednih subjekata, da je EU za privredu prioritena tema.
Privredna komora Beograda je stalni partner Vlade Srbije i Ministarstva poljoprivrede u sprovodjenju IPARD programa za agrarni i ruralni razvoj, a glavno ograničenje u boljem korišćenju svih evropskih fondova je nedovoljno znanje o njima, ocenio je Krstić.
On je, kako je saopšteno iz beogradske komore, najavio da će se u okviru te institucije, kao info servis na ove teme, u kontinuitetu organizovati seminari i obuke za privrednike o mogućnostima korišćenja sredstava iz EU fondova.
Pomoćnik direktora Kancelarije za evropske integracije Branko Budimir istakao je da je od 2007. do 2013. godine Srbija iskoristila 1,4 milijarde evra bespovratnih EU sredstava za različite sektore.
Novi finansijski instrument podrške je osmišljen tako da podrži pravne, ekonomske i institucionalne reforme, koje su uslov za ulazak u EU, pa je u okviru IPA fondova do 2020. projektovana podrška inovacijama, konkurentnosti privrede i realizaciji nacionalnih i lokalnih razvojnih strategija u iznosu od 11,7 milijardi evra, od čega je za Srbiju namenjeno 1,5 milijarda, naveo je Budimir.
Najviše sredstva EU je opredelila za istraživanja i inovacije u okviru programa Horizont 2014-2020 čiji budžet iznosi 78,6 milijardi evra i koji ima tri stuba: izvrsnost u nauci, liderstvo u industriji i društveni iazazovi, kazala je Željka Dukić iz Ministratsva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja.
Prema njenim rečima, Srbija može da učestvuje u ovim programima, posebno MSP sektor za koji je opredeljena trećina budžeta Horizont 2020.
Uslovi za finansiranje projekata su pojednostavljeni i do sada je iz Srbije stiglo 200 aplikacija, dodala je Dukić.
Ona je ukazala da u tome mogu da učestvuju pravna i fizička lica upisana u privredni registar, da se radi po principu refundacije troškova programa, a priprema i prijavljivanje obuhvata i fazu formiranja konzorcijuma jer je uslov za aplikaciju udruživanje najmanje tri institucije iz tri različite zemlje, članice i pridružene zemlje.
Što se tiče EU IPARD programa, koji se odnose na poljoprivredu, njihovo korišćenje će se bazirati na Strategiji razvoja poljoprivede i ruralnog razvoja Srbije do 2024, jer će jedan deo mera iz nacionalnog programa biti finansiran iz EU budžeta, a 25 odsto iz državnog budžeta, pod uslovom da se one ne preklapaju, napomenuo je Aleksandar Bogunović iz Ministratsva poljoprivrede i zaštite životne sredine.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana