Imovina koja se smatra sigurnim utočištem snažno je započela 2026. godinu, pri čemu su zbog raširene neizvesnosti cene zlata i srebra dostigle nove rekorde, dok se švajcarski franak trguje na najvišim nivoima u poslednjih deset godina.
Međutim, u Švajcarskoj kreatori ekonomske politike situaciju prate sa zebnjom. Franak je ove godine već ojačao 3,5 odsto u odnosu na američki dolar, podstaknut nepredvidivom trgovinskom politikom Sjedinjenih Američkih Država, pitanjima u vezi sa nezavisnošću Federalnih rezervi, kao i pretnjama američke vojne intervencije na Grenlandu, u Latinskoj Americi i na Bliskom istoku, piše CNBC.
Do jačanja je došlo nakon što je franak prema dolaru tokom 2025. godine ojačao za 12,7 odsto. Juče je dostigao najviši nivo u poslednjih 11 godina, a blizu tih vrednosti zadržao se i jutros, uprkos blagom povlačenju.
„Franak je sigurno utočište kada god u svetu vlada neizvesnost“
„Dalja geopolitička eskalacija znači više neizvesnosti“, izjavio je prošle nedelje predsednik Švajcarske narodne banke (SNB) Martin Šlegel za CNBC, na marginama Svetskog ekonomskog foruma u Davosu.
„To nije dobro ni za švajcarski franak ni za Švajcarsku, jer je franak sigurno utočište. Kada god u svetu vlada nesigurnost, franak jača, a to Švajcarskoj narodnoj banci otežava vođenje monetarne politike.“
Za razliku od regionalnih sila, Švajcarska se suočava sa slabim rastom cena, a jačanje franka moglo bi da stvori dodatni dezinflacioni pritisak na privredu zemlje koja je snažno orijentisana ka izvozu.
„Švajcarski franak ostaje jak delimično zato što je potražnja za mnogim švajcarskim izvoznim proizvodima relativno neosetljiva na cenu“, rekao je za CNBC Đulijano Bjanki, suosnivač Instituta Quantitas pri EHL Hospitality Business School.
On je naveo da u ključnim sektorima, poput farmaceutske industrije, precizne proizvodnje i usluga visoke dodate vrednosti, jačanje valute ne dovodi do značajnog pada inostrane potražnje, što slabi mehanizam koji bi inače stabilizovao devizni kurs.
„To dodatno komplikuje posao SNB-a, jer snažan franak smanjuje uvezenu inflaciju i vrši pritisak na profitne marže izvoznika, što se potom odražava na plate i investicije u trenutku kada je inflacija već veoma niska“, dodao je.
S obzirom na to da stopa inflacije u zemlji iznosi svega 0,1 odsto, dok je referentna kamatna stopa Švajcarske narodne banke na nivou od 0 odsto, Švajcarska se nalazi na ivici dezinflacije i ulaska u zonu negativnih kamatnih stopa. SNB je 2022. godine okončala sedmogodišnji period negativnih kamatnih stopa, koje su bile nepopularne među štedišama i kreditorima, jer su ukidale prinos na štedne uloge i smanjivale profitabilnost banaka.
„Prag za ponovno uvođenje negativnih kamatnih stopa viši je nego ranije, ali ako bude neophodno, ići ćemo u minus“, poručio je Šlegel za CNBC.
Ograničenja monetarnih instrumenata
Drugi instrument koji je SNB ranije koristila kako bi obuzdala jačanje franka bila je intervencija na deviznom tržištu, prodajom franka i kupovinom stranih valuta.
Međutim, takav potez sada nosi dodatne rizike, svega nekoliko meseci nakon što je Švajcarska postigla trgovinski sporazum o smanjenju carina sa 39 na 15 odsto, koje su bile među najvišima u okviru carinskog režima administracije Donalda Trampa. Administracija Donalda Trampa uvela je visoke carine prošle godine u okviru takozvanih recipročnih carina, koje su, prema navodima Bele kuće, delimično bile odgovor na „manipulaciju valutama i trgovinske barijere“ drugih zemalja.
U junu je Bela kuća dodala Švajcarsku na „listu za praćenje“ devet trgovinskih partnera čije „valutne prakse i makroekonomske politike zahtevaju posebnu pažnju“. Koliko je spreman da bude nepredvidiv, Tramp je pokazao prošle nedelje u govoru u Davosu, kada je rekao da su carine prema Švajcarskoj povećane sa 31 na 39 odsto jer mu tadašnja švajcarska predsednica Karin Keler-Zuter „jednostavno nije odgovarala“.
Zbog toga će Švajcarska i dalje postupati oprezno kako ne bi izazvala nezadovoljstvo Vašingtona.
„Franak će ostati jak“
Lojd Haris, direktor sektora za hartije od vrednosti sa fiksnim prinosom u kompaniji Premier Miton Investors, smatra da će privlačnost franka kao sigurne imovine nastaviti da podržava njegov uzlazni trend, bez obzira na odluke SNB-a.
„Dugoročno gledano, švajcarski franak je najjača valuta na svetu i verovatno će i ove godine ostati relativno otporan“, rekao je za CNBC. „Faktori koji ga podržavaju uključuju visoku cenu zlata, status Švajcarske kao sigurnog utočišta usred geopolitičkih tenzija i stabilan suficit tekućeg računa. SNB može intervenisati u slučaju preteranog jačanja, ali srednjoročno ne očekujemo promenu trenda u kojem franak nadmašuje američki dolar.“
Klaudio Sfredo, doktor ekonomije i docent na EHL Hospitality Business School u Švajcarskoj, izjavio je da je nedavna istorija pokazala kako priliv kapitala u sigurna utočišta može dodatno ojačati franak čak i kada SNB preduzima mere, poput smanjenja kamatnih stopa, koje bi u normalnim okolnostima ublažile rast valute.
„Istovremeno, povećana politička osetljivost u vezi sa deviznim intervencijama dodatno sužava manevarski prostor SNB-a, zaoštravajući kompromis između stabilnosti cena i privrednog rasta“, rekao je on.
Uprkos svemu, Šlegel je u Davosu naglasio da će SNB učiniti sve što je potrebno kako bi ispunila svoj mandat, čak i po cenu ponovnog izazivanja nezadovoljstva Vašingtona. „Spremni smo da intervenišemo na deviznom tržištu ukoliko to bude potrebno“, zaključio je.
Ostavi komentar