BEOGRAD, 15. septembra (Tanjug) - Beograd formira energetski fond, pored fonda za zaštitu životne sredine, koji će biti u funkciji da se zemlja učini energetski održivom i da se sačuvaju resursi koji nisu obnovljivi, izjavio je danas gradski sekretar za zaštitu životne sredine Goran Trivan.
Trivan je, na Srpskom zelenom forumu "Obnovljivi izvori energije -između potreba i mogućnosti", ukazao na značaj očuvanja resursa, predočavajući da se u svetu već vode ratovi zbog vode, ali i zbog uglja, i ocenio da je "balanas između korišćenja fosilnih goriva i zaštite životne sredine - moguć".
"Elektroprivreda Srbije je najveći zagađvač u Srbiji, ali i kompanija koja je najviše uložila u zaštitu životne sredine", naveo je on.
Ocenjujući da polako hvatamo korak sa razvijenim zemljama u pogledu zaštite životne sredine, Trivan je dodao da je naš hendikep nedostatak novca, napominjući da su godišnja ulaganja od oko 300 miliona evra u te svrhe vrlo visok izdatak za zemlju kao što je naša.
"Cela priča o zaštiti životne sredine vezana je za klimatske promene", rekao je, iznoseći procenu da će u svetu biti "200 miliona klimatskih izbeglica u decenijama pred nama", i da su, pored ratova, na sadašnji talas migranata uticale i klimatske promene, zbog kojih nestaju obradive poljoprivredne površine, pitka voda...
Trivan je podsetio da je Srbija preuzela obavezu da smanji emisije gasova koji utiču na globalno zagrevanje za 9,8 odsto u odnosu na 1990, kao i da smanji emisiju ugljen-dioksida i ostalih gasova za 40 odsto do 2030. godine, naglasivši da je za ostvarenje tih ciljeva bitna uloga medija i sistem obrazovanja.
Zaštita životne sredine, smatra on, mora da bude uvedena kao predmet u školama.
Založivši se za razvoj zelene energije, Trivan je kao primer naveo jedan gradić u Danskoj u kojem 61 odsto sunčeve energije učestvuje u ukupnoj proizvodnji struje.
Dodao je da energija Sunca može da se sačuva šest meseci u bateriji, koja je, kako kaže, "doduše velika kao kuća", i da je to patent jednog srpskog pronalazača kome mi nismo pridali značaj.
Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić je, komentarišući korišćenje sunčeve energije u Danskoj, naglasio da javnost treba da zna da je to zemlja sa najvišom cenom struje, a da je Nemačka druga sa 4,5 do pet puta višom cenom nego što je naša.
"Voleo bih da budem ministar koji će imati ekonomsku cenu struje, ali mi smo vlada koja vodi računa o narodu, a ne da ubijemo ovaj narod. Svakog dana vodimo računa o tome imamo balans između ciljeva i realnosti", rekao je Antić.
Direktor sektora za strategiju EPS-a, Aleksandar Jakovljević, rekao je na forumu da Srbija ne može do 2025. godine značajnije da smanji proizvodnju struje iz uglja.
Prema njegovim rečima, ugalj učestvuje sa 71 odsto u ukupnoj proizvodnji električne energije, prema podacima iz 2013, a 29 procenata proizvodnje je iz hidro-resursa i ostalih obnovljivih izvora energije.
Više struje iz uglja od nas proizvode Poljaci, čak 85 odsto od ukupne proizvodnje, 2,0 odsto dobijaju iz nuklearke, a 13 odsto iz vode i drugih obnovljivih izvora.
Jakovljević je istakao da su najznačajniji projekti EPS-a u ovom trenutku izgradnja vetroparka i solarne elektrane u Kostolcu, što je investicija od 100 miliona evra.
Takođe je rekao da je najveći potencijal u Srbiji biomasa, uglavnom za toplotnu energiju, a da postoji neiskorišćeni hidro potencijal od 9.000 gigavata, precizirajući da je to tehnički vodni potencijal koji obuhvata i reke koje delimo sa susedima, ali realno pitanje je šta je ekonomski isplativo.
Ostavi komentar