Potražnja za manjim stanovima u Beogradu raste, a stručnjak za nekretnine izdvojio je lokacije na kojima se za isti novac može dobiti znatno veća kvadratura.
Tržište nekretnina u Beogradu i dalje karakteriše velika potražnja, dok ponuda stanova koji mogu da se kupe za iznos do 100.000 evra nije dovoljno velika. Posebno su traženi manji stanovi, a dodatni podsticaj potražnji predstavljaju stambeni krediti za mlade, piše Kurir.
Stručnjak za nekretnine Ervin Pašanović govorio je o trenutnim kretanjima na tržištu i objasnio kakve stanove kupci najčešće traže, ali i na koje delove Beograda bi trebalo obratiti pažnju kada je budžet ograničen.
Manji stanovi najlakše se prodaju
Prema njegovoj analizi, stanovi manje kvadrature imaju veću likvidnost jer je za njih potrebno izdvojiti manji ukupan iznos novca.
Iako je cena kvadrata kod manjih stanova često viša, njihov ukupan iznos je dostupniji većem broju kupaca. To je posebno došlo do izražaja sa pojavom programa stambenih kredita za mlade. Pašanović navodi da su na tržištu tradicionalno veoma zastupljeni stanovi od oko 65 kvadrata, ali da je potražnja za nekretninama do 100.000 evra promenila strukturu interesovanja.
Zbog toga se sve češće traže stanovi od 25 do 40 kvadrata, naročito na lokacijama gde je moguće uklopiti se u zadati budžet.
Gde tražiti stan do 100.000 evra?
Jedan od zaključaka analize jeste da kupci sa ograničenim budžetom ne bi trebalo da se fokusiraju isključivo na centralne beogradske opštine. Pašanović kao zanimljive lokacije izdvaja Ledine, Jarkovo i Surčin, a među delovima grada koje vredi razmotriti navodi i Mirijevo, Vidikovac, Ovču i Borču.
Razlog za ovakav izbor je mogućnost da se za isti novac dobije veća kvadratura nego u centralnim delovima grada.
Prema njegovoj proceni, za oko 100.000 evra u širem centru može se pronaći stan od približno 30 do 35 kvadrata, dok se na periferiji za isti iznos može ciljati i nekretnina od 50 do 60 kvadrata.
Zašto su interesantni Ledine, Surčin i okolne lokacije?
Poseban potencijal stručnjak vidi u delovima Beograda koji se ubrzano razvijaju. Ledine, Jarkovo i Surčin izdvojeni su kao područja koja bi u narednim godinama mogla dobiti dodatne sadržaje i bolju povezanost.
Sličan potencijal mogu imati i Mirijevo, Vidikovac, Ovča i Borča, gde su cene po kvadratu u pravilu pristupačnije nego u najskupljim centralnim delovima grada.
Prizemlje i potkrovlje mogu biti jeftinija opcija
Kupci koji žele da uštede ne bi trebalo da zanemare ni stanove u prizemlju ili potkrovlju.
Takve nekretnine često imaju nižu cenu po kvadratu u odnosu na stanove na atraktivnijim spratovima. Potkrovlje može biti zanimljivo ukoliko je kvalitetno izolovano i uređeno, dok prizemni stanovi imaju prednost u zgradama bez lifta, ali mogu imati i određene nedostatke koji se moraju proveriti pre kupovine.
Zato izbor stana ne bi trebalo da se zasniva samo na lokaciji i kvadraturi. Važni su i stanje objekta, kvalitet gradnje, izolacija, sprat, orijentacija, infrastruktura i mogućnost buduće prodaje ili izdavanja.
Da li će cene stanova padati?
Pašanović smatra da trenutno nema razloga očekivati veliki pad cena nekretnina u Srbiji. Prema njegovoj oceni, tržište je relativno stabilno, dok potražnja i dalje premašuje ponudu. Kao jedan od pokazatelja navodi i rastuće učešće stambenih kredita u prometu nekretnina.
Istovremeno, upozorava da bi ozbiljan pad cena uglavnom bio posledica šire ekonomske krize, recesije ili situacije u kojoj bi ponuda značajno premašila tražnju.
Beogradu nedostaje stanova
Jedan od glavnih razloga visokih cena jeste nesklad između broja kupaca i dostupnih nekretnina.
Prema Pašanovićevoj proceni, potražnja u Beogradu je višestruko veća od broja stanova koji se trenutno isporučuju na tržište. Zbog toga se mali stanovi brzo prodaju, dok kupci sa ograničenim budžetom moraju da prave kompromis između lokacije, kvadrature, sprata i stanja nekretnine.
Za one koji raspolažu sa do 100.000 evra, širi centar i periferne lokacije zato mogu predstavljati znatno realniju opciju od najskupljih delova grada.
Ostavi komentar