MILANO, 15. maja (Tanjug) - Štand Srbije na svetskoj izložbi Ekspo 2015. u Milanu dnevno poseti oko 1.000 ljudi i postao je prava atrakcija na toj manifestaciji zahvaljujući vodeničnom mlinu koji posetioci sami pokreću putem senzora. Štand naše zemlje se nalazi na prostoru pedvidjenom za mediteranske zemlje, a specifičan je po tome što kada neko dodje na štand pokrene viseći mlin koji u prečniku ima 13 metara i
MILANO, 15. maja (Tanjug) - Štand Srbije na svetskoj izložbi Ekspo 2015. u Milanu dnevno poseti oko 1.000 ljudi i postao je prava atrakcija na toj manifestaciji zahvaljujući vodeničnom mlinu koji posetioci sami pokreću putem senzora.
Štand naše zemlje se nalazi na prostoru pedvidjenom za mediteranske zemlje, a specifičan je po tome što kada neko dodje na štand pokrene viseći mlin koji u prečniku ima 13 metara i zaustavi ga kada izadje.
Takodje, što više posetilaca udje, mlin se sve brže okreće i obrnuto.
ĆKolege iz mnogo većih paviljona i država koje su imale mnogo veće budžete su iznenadjene našom postavkom i da imamo vrlo jasnu poruku - Budućnost je u deljenju i da se potpuno uklapa u moto cele izložbeĆ, rekao je novinarima šef štanda Srbije u Milanu Bojan Stevanović.
On kaže da se na štandu Srbije, čiji su nastup organizovali Ministarstvo privrede i Ministarstvo trgovine, posetioci najviše interesuju za gastronomsku tradiciju našeg podneblja, turističke lepote Srbije i drugo.
ĆBroj posetilaca srpskog štadna iz dana u dan raste, u početku je bilo izmedju 300 i 400 posetilaca, a sada ih ima oko 1.000 dnevnoĆ, rekao je Stevanović dodajući da će uskoro biti premašena i ta cifra i da je cilj da se dostigne 1.200 posetilaca dnevno.
ĆStižu ćevapi i ostali srpski specijaliteti, kao što su papci u umaku, pihtije i drugiĆ, poručio je Stevanović.
Posetioci su rekli Tanjugu da im je veoma interesantan vodenični mlin i da planiraju da posete Srbiju.
Djuzepa Djeraldi je rekla da joj je drago što se na štandu Srbije predstavlja stari, kako kaže antički, način pravljenja brašna, koji je najkvalitetniji.
ĆSrbija i Italija imaju zajedničke stvari u ishrani i poljoprivrede i mislim da tu može da se ostvari saradnja. Nikada nisam bila u Srbiji, ali želim da odem i planiram to putovanjeĆ, rekla je Djeraldi.
Šesnaestogodišnja Erika Fotai iz Italije, koja govori srpski, kaže da joj je majka rodjena u Nišu i da zato želi da upozna Srbiju.
Ona je rekla da joj se svidja srpska hrana i da je probala srpske pljeskavice, baklavu, hleb i drugo.
Mlada Italijanka Rebeka Djovani je, takodje, navela da su njeni prijatelji bili u Srbiji i da i sama želi da dodje u Srbiju, kao i da joj se svidja moto Srbije na sajmu - Budućnost je u deljenju.
Na štandu Srbije se mogu videti razni srpski proizvodi - kolači, vina, rakija dunjevača i pogača kao simbol naše zemlje i srpske gostoljubivosti.
Štand Srbije se nalazi u blizini paviljona Etihada i Alitalije, gde je danas predstavljena i Er Srbija. Srpski avioprevoznik, inače, ima svakodnevne letove od Beograda do Milana i Rima.
Na najznačajnijoj svetskoj izložbenoj manifestaciji ove godine u Milanu učestvuju 144 zemlje, a očekuje se više od 21 milion posetilaca iz celog sveta.
Veliki broj stranca svakodnevo dolazi u glavni grad Lombardije i na ulazu u izložbeni prostor ima čak oko 20 ulaza i ispred svakog su poduži redovi.
Tema ovogodišnje izložbe je ĆNahranimo planetu, Energija za životĆ, koja traje od 1. Maja do 31. Oktobra.
Italijanska vlada je oslobodila Srbiju plaćanja zakupa izložbenog paviljona u Milanu u iznosu od 500.000 evra želeći da na taj način doprinese ekonomskom oporavku i obnovi zemlje nakon katastrofalnih poplava u maja prošle godine.
Otvaranju izložbe u Milanu prisustvovali su 1. Maja šef srpske diplomatije Ivica Dačić i ministar privrede Zzeljko Sertić, koji su svečano presekli vrpcu i otvorili štand Srbije.
U okviru svoje glavne teme, Ekspo 2015 će posetiocima omogućiti da otkriju i probaju najbolja jela na svetu i da saznaju više o najboljoj agro-prehrambenoj i gastronomskoj tradiciji svake od zemalja učesnica.
Prva svetska izložba je održana u Londonu 1851. godine, i njen je uspeh naveo druge zemlje da organizuju slične manifestacije, kao što je Pariz Ekspo, održan 1889. godine, koji se pamti po predstavljanju Ajfelove kule.
Svaka svetska izložba je posvećena jednoj temi od opšteg značaja.
Ostavi komentar