BEOGRAD, 14. maja (Tanjug) - U Srbiji je oko 30 odsto teritorije, sa oko 40.000 lokacija, pod nekom vrstom klizišta ili odrona terena, a za sanaciju svih tih klizišta potrebno je oko 11 milijardi evra, rečeno je danas na simpozijumu o klizištima. Srbija nema taj novac, ali ga je moguće obezbediti kako iz domaćih izvora, tako i stranih donacija, istaknuto je na skupu, na kome je najavljen početak projekta "Uskladjivanje podata
BEOGRAD, 14. maja (Tanjug) - U Srbiji je oko 30 odsto teritorije, sa oko 40.000 lokacija, pod nekom vrstom klizišta ili odrona terena, a za sanaciju svih tih klizišta potrebno je oko 11 milijardi evra, rečeno je danas na simpozijumu o klizištima.
Srbija nema taj novac, ali ga je moguće obezbediti kako iz domaćih izvora, tako i stranih donacija, istaknuto je na skupu, na kome je najavljen početak projekta "Uskladjivanje podataka o klizištima i obuka opština za njihovo praćenje", vrednog 3,4 miliona dolara, koje je donirala Vlada Japana i za koji je danas potpisan dogovor o realizaciji.
Ministar rudarstva i energetike Aleksandar Antić naveo je da je oko 30 odsto teritorije u Srbiji zahvaćeno nekom vrstom nestabilnosti tla, bilo da je reč o klizištima, odronima ili urušavanju obala rečnih korita i naglasio da su zbog klimatskih promena štete od elementarnih nepogoda u Srbijisve veće.
Ministar je naveo da štete od prošlogodišnjih poplava u Srbiji iznose nekoliko stotina miliona evra, a štete od poplava koje su pogodile Srbiju 2006. godine, oko 30 miliona evra.
Rizici od elemenatarnih nepogoda, uključucjući i pojavu klizišta su sve učestaliji, a štete sve veće i zato Ministarstvo rudarstva i eneregetike sa raznim institucijama u zemlji pokušava da sistemski odgovor na prevenciju tih pojava, rekao je Antić.
On je ukazao da bi sredstva neophodna za sanaciju klizišta možda i mogla da se obezbede, ali da je problem što nemamo izradjene projekte i sanacione planove.
Antic je ukazao i da je ovaj projekat, koji se radi uz pomoć Vlade Japana i preko kancelarije programa Ujedinjenih nacija (UNDP) u Srbiji, važan da bi se dao sistemski i stručan odgovor za rešenje problema klizišta.
Tim projektom, koji će trajati do februara sledeće godine, biće obuhvaćeno istraživanje klizišta u Srbiji, snimanje terena, procena i mapiranje rizika, analiza isplativosti projekata sanacije klizišta, izrada katastra klizišta, kao i obuka namenjena lokalnim samoupravama za sistematsko pracenje klizišta.
Antić je najavio da će izmenama zakona o rudarstvu i geološkim istraživanjima preciznije biti definisan pojam klizišta, kao i hazarda i rizika od klizišta, a biće izradjena i baza podataka i karta klizišta, a sve te informacije biće dostupne javnosti.
On je dodao i da je neophodno institucionalno, kadrovsko i informaciono-tehnološko jačanje institucija koje se bave problemom klizišta, kao i to da se jasno definiše u čijoj su ona nadležnosti, jer je ta problematika podeljena izmedju nekoliko nadležnih ministarstava i institucija što otežava rešenje problema.
Direktor Kancelarije za pomoć i obnovu poplavljenih područja Marko Blagojević rekao je da je procenjeno da za sanaciju svih klizišta u Srbiji treba oko 11 milijardi evra, istakavši da taj problem treba da bude prioritet kada se obezbedjuju sredstva iz donacija, ali i sopstvenih sredstava, pošto Srbija nema dovoljno novca da sama isfinansira te projekte.
On je ukazao da klizišta predstavljaju veliku opasnost po bezbednost gradjana, kao i da donoše veliku matreijalnu štetu i najavio da će zato Srbija do kraja jula imati novi i moderan zakon o upravljanju rizicima od elementarnih nepogoda, koji će se baviti i prevencijom pojave klizišta.
Zamenik gradonacelnika Beograda Andreja Mladenović rekao je da samo na teritoriji Beograda postoji 1.100 aktivnih i pasivnih klizišta i da su najugroženiji Obrenovac, Lazarevac, Grocka, ali i Karaburma, Mirjevo, Zvezdara, dok je Umka jedno od najvećih kližišta na Balkanu i u Evropi.
On je istakao da je grad Beograd počeo sistematski da se bavi tim problemom od prošlogodišnjih poplava, kada je formiran Koordinacioni gradski tim za praćenje klizišta.
Zahvalivši Vladi Japana koja je od prošlogodišnjih poplava donirala Srbiji oko 10 miliona evra, Mledenović je ukazao da je cilj projekta snimanja klizišta, koje finansira Japan, da se registruje minimum 400 klizišta u Srbiji, da se njih 100 detaljno istraži i da se za bar 10 njih predloži precizna sanacija.
Prvi sekretar Ambasade Japana u Srbiji Akifito Terudji naveo je da je taj projekat vredan 3,4 miliona dolara i da će od toga biti izdvojeno 800.000 dolara da se saniraju naopasnija klizišta i da se smanji rizik od klizišta širom Srbije.
Stalna predstavnica UNDP-a u Srbiji Irena Vojačkova-Solorano, preko čije kancelarije se sprovodi projekat, naglasila je da društvo treba da ojača i razvije otpornost na buduće prirodne katastrofe, koje se zbog klimatskih promena, sve češće, a vremenski uslovi sve ekstremniji.
Ostavi komentar