Tekst objavljen: 23.03.2015 13:55        


Politička volja za donošenje Zakona o poreklu imovine, bar prema izjavama funkcionera, postoji, ali, kako se zakon "donosi" već 15 godina, sagovornici Tanjuga kažu da imaju rezerve po tom pitanju sve dok se takav akt ne nađe u skupštinskoj proceduri.

Zakon o poreklu imovine

Profesor Fakulteta političkih nauka Čedomir Čupić kaže da je sadašnja Vlada prva koja je rekla, 2012. kada je osvojila vlast, da će doneti takav zakon.
"Za govor o zakonu i verbalnu izjavu onih koji su na vlasti - čestitam ako imaju svest o tome, ali dok ne vidim zakon, ne mogu ništa da verujem", rekao je Čupić.

Direktor Komiteta pravnika za ljudska prava JUKOM-a Milan Antonijević, pak, smatra da je očigledno da se politička volja još formira, te da zakon treba da se nađe u skupštinskoj proceduri i da se o njemu glasa, kako bi se videlo da ona i zaista postoji.
"To se u ovom trenutku još nije desilo i nadam se da ćemo dobiti objašnjenje zbog čega se sa ovim izuzetno bitnim zakonom kasni", rekao je Antonijević.

Utisak da postoji dobra volja za donošenje zakona, bar kada sluša izjave političara, ima i profesor Vladimir Goati koji, ipak, kaže da postoji mnogo nedoumica i stvari koje nisu definisane, kao i da ne treba zaboraviti da je to jedan izuzetno težak posao.

Sagovornici Tanjuga se slažu i da bez Zakona o poreklu imovine, kojim bi se izmerila nečija imovina i saznalo da li je stečena na legalan način, nema dobre borbe protiv korupcije.

I dok Čupić i Goati smatraju da se zakon ne sme doneti na brzinu, jer mora da prođe kroz javnu i stručnu raspravu, Antonijević kaže da je možda u ovom slučaju neophodno doneti ga u hitnoj proceduri kako bi se konačno videli njegovi efekti.

Goati smatra da prvenstveno treba definisati imovinu što nije nimalo lako.

On je objasnio da se u tom zakonu, koji bi morao da pomogne istraživanju nezakonito stečene imovine, pored definicije same svojine, moraju definisati i ličnosti, građani koji otežavaju posao sudovima.
"To su slučajevi kada okrivljeni kaže da mu je tata ostavio kuću, kupio dva automobila...", rekao je Goati i dodao da u Americi postoji zakon u kom stoji da ako otac ili uži član porodice pokloni sinu sumu ili stvar vredniju od 10.000 dolara, mora da je prijavi.

Kod nas toga nema, objašnjava Goati i dodaje da se te stvari moraju definisati.

Goati smatra i da bi Zakon o poreklu imovine, pre svega, mogao da ujednači sudsku praksu, da sudovi više ne budu u nedoumici koliko treba ozbiljno uzeti poklone, na primer supružnika, zatim šta sa beskamatnim davanjima ljudi iz prvog naslednog reda.
"Treba da se ujednači praksa i da se obrati pažnja na lobiranje, jer to su oni "fini" posrednici koji imaju izvanredno važnu ulogu u šemi korupcije, koji povezuju davaoca para i izvršioca, često omogućujući i sebi velike profite", naglasio je Goati.

Govoreći o praksi u regionu, on je istakao da se neke zemlje oslanjaju na regulativu iz drugih zakona i misle da zakon koji bi bio pošvećen istraživanju porekla imovine, nije neophodan.

Kaže da je to otprilike deviza koju u nekim zemljama razvijene demokratije koriste da se prihvati status kvo - "Ne pitaj me za prvi milion".

I Antonijević tvrdi da bi se donošenjem zakona o poreklu imovine rešile mnoge stvari o kojima se govori više godina, a koje su definisane raznim dokumentima i Strategijom borbe protiv korupcije.
"Ovaj zakon je jedan od uslova za pregovaranje sa Evropskom unijom, a predstavlja i jedan adekvatan način da se sve ono što je upisano u strateške dokumente sprovede", rekao je Antonijević dodajući da njegovo donošenje jedna od stepenica ka punom poštovanju borbe protiv korupcije i uopšte otvaranju pitanja koja mogu biti bolna u ovakvom društvu.

On je istakao i da bi zakon pomogao Agenciji za borbu protiv korupcije u detektovanju određenih pojava i nepravilnosti te da bi njime ona, ali i druga tela koja se bave borbom protiv korupcije dobila jako oružje.

Sa takvom ocenom slaže se i Čupić koji napominje da bi tim zakonom Agencija mogla da dobije određena ovlašćenja, ali i da bi zakon trebalo da prate državni organi ili neki deo policije koji bi se samo bavio korupcijom i poreklom imovine.
"Izuzetno važno u primeni tog zakona je da se prvo izmeri imovina ljudi koji ga budu primenjivali, da imate jednu osnovnu garanciju da su oni koji sprovode zakon - čisti ljudi, jer ako je neko imao nešto u prošlosti što je vezano za neku vrstu nelegalnosti, on lako može da bude ucenjen, i naravno- ucenjen čovek ne može da sprovodi zakon", istakao je Čupić.

On je rekao da zakon mora da bude jasan i precizan i da ne sme da u sebi sadrži nejasnoće koje bi omogućile različita tumačenja.

Prema njegovim rečima, dokaze da neko ima nelegalnu imovinu snosili bi oni na koje se sumnja i oni bi ih pribavljali, a ne država. Kako je rekao, taj posao negde država radi, ali on smatra da je to u našim okolnostima loše.

"Tako bi se naučili ljudi ubuduće da čuvaju račune, primanja, da sve beleže. Sutra bi imali ljude koji pokazuju visoku finansijsku pismenost, kad je u pitanju njihova lična imovina, a sa druge strane, na taj način stvarate ljude od reda i za budućnost spremate jedno društvo, državu visokog reda. Ovaj zakon oporavlja generacije", naglasio je Čupić, poručivši da to nije nešto što nije izvodljivo.

On je istakao da nikad nije kasno za Zakon o poreklu imovine, koji bi preventivno delovao za sve buduće slučajeve, dok se na prošla dela ne bi odnosio retroaktivno, već bi se imovina kojoj ne može da se dokaže poreklo oduzimala, ali to ne bi povlačilo krivičnu odgovornost.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
korupcija Novi zakon poreklo imovine zakon o imovini

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana