BEOGRAD, 8. avgusta (Tanjug) - Najnovije procene pokazuju da već do 2019. godine, za prevođenje industrije na održivu proizvodnju i izgradnju infrastrukture, za rešavanje problema otpada i otpadnih voda, Srbija mora obezbediti 10,6 milijardi evra, a da bi ulaganja u životnu sredinu doĆ 2021. godine trebalo da dostignu tri odsto bruto domaćeg proizvoda.
Kako je danas rekao potpredsednik Privredne komore Srbije Zoran Vujović na stručnom skupu "Učesće privatnog sektora u finansiranju zaštite životne sredine u Srbiji", najveći trošak Srbija će imati za zbrinjavanje otpada i upravljanje otpadnim vodama.
"U sektoru voda - biće nam potrebno 5,6 milijardi evra, u segmentu otpada 2,8 milijardi, a za smanjenje industrijskog zagađenja i buke još 1,3 milijarde evra. To su veliki troškovi, posebno kada se ima u vidu da su trenutna budžetska izdvajanja za životnu sredinu 0,35 odsto bruto domaćeg proizvoda, da nam je stanje infrastrukture u ovoj oblasti loše i da limitirajuće cene komunalnih usluga ne omogućavaju" investiciona ulaganja", naglasio je Vujović.
Procene su da Srbija na životnu sredinu u ovom trenutku troši 0,9 odsto BDP, da postoje i netransparentna opterećenja po osnovu lokalnih ekoloških taksi, taksi na posebne tokove otpada, ambalažni otpad i drugih administrativnih nameta, zbog čega je značajno formiranje Zelenog fonda - kako bi se sredstva za zaštitu životne sredine koja se ubiraju od privrede po više osnova slivala na jedno mesto i efikasnije koristila.
Vujović je rekao da je finansiranje zaštite životne sredine značajan i zahtevan poduhvat u kome nas očekuju veliki troškovi ali i veliki benefiti na kraju procesa evropskih integracija.
Srbija je u protekle dve godine usaglašavanjem regulatornog okvira sa evropskim direktvima postigla ogroman napredak na ovom terenu čime su otvorena vrata za početak pregovora o poglavlju 27, najkasnije do kraja ove ili početkom naredne godine, dodao je on.
"Srbija se istovremeno suočava sa problemom primene regulative posebno u lokalnim zajednicama. Utoliko više što usvajanje pravnih tekovina Evropske unije u ovoj oblasti, a posebno njihovo sprovođenje, od države i kompanija, posebno domaćih firmi" neprilagođenih međunarodnih ekološkim standardima, iziskuje velike investicije", kazao je Vujović.
"U uslovima ograničenih domaćih izvora i nemogućnosti" dodatnog zaduživanja, jedan od modela finansiranja za čiju primenu se PKS posebno zalaže jeste javno-privatno partnerstvo kojim se može pokriti značajan deo investicionih potreba posebno u upravljanju komunalnim otpadom i otpadnim vodama.
Gradski sekretar za životnu sredinu Goran Trivan kaže da je Srbija, konstantno, od fomiranja Minsitarstva životne sredine napredovala, ali da je problem primena.
"Ako hoćete da konkurišete za novac koji je dostupan u evropskim fondovima moramo imati projekte, a već sada se planiraju sredstav za 2019", objasnio je on.
Trivan je kazao da nisu svi naši standardi lošiji od evropskih i da nas niko ne tera da ih snižavamo.
Takođe se složio da bez fonda za životnu sredinu, koji nije samo pitanje republike, već i lokalnih samouprava, nema ništa.
"U rebalansu budžeta do kraja godine grad Beograd će na osnovu taksi i naknada za životnu sredinu inkasirati 997 miliona dinara. Po aktuelnom zakonu to nije naš novac, i to je neprihvatljivo. On mora biti namenski korišćen. Međutim u Beogradu smo se dogovorili da ta sredstva budu korišćena u svrhe životne sredine", kazao je Trivan.
On kaže da Beograd ima puno gotovih projekata, i da će u septembru započeti razgovore sa donatorima.
Trivan je naglasio da država mora da ulaže u preventivu, imajući u vidu da možemo očekivati još mnogo vremenskih nepogoda u budućnosti.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Srbije Filip Radović ukazao je da je događaj u Makedoniji pokazao da pored profita postoje neke više vrednosti na koje se moramo osvrnuti i da šansu srpske privrede, šansu za nova radna mesta vidi u razvoju zelene ekonomije.
Vladica Božić iz Ministarstva poljoprivrede i zaštite životne sredine ukazao je da u Srbiji nema dovoljno privatnih investicija u žaštiti životne sredine.
S tim u vezi je pomenio da u oblasti čvrstog otpada postoji osam centara, od kojih je četiri u privatnom vlasništvu, i da će iduće godine biti završen još jedan regionalni centar, ali da je to tek trećina onoga što bi prema Strategiji trebalo da bude - 27 centara.
Ostavi komentar