BEČ, 13. maja (Tanjug) - U srednjoj i istočnoj Evropi, samo Srbija, Hrvatska i Slovenija još imaju odredjeni potencijal za prilive direktnih stranih ulaganja jer je u toku nekoliko privatizacionih projekata, zaključili su analitičari Erste grupe. U najnovijoj analizi, oni su naveli da će "prilivi direktnih stranih ulaganja igrati manju ulogu u finansiranju ulaganja u većini zemalja srednje i istočne Evrope u godinama koje su pred nama" jer
BEČ, 13. maja (Tanjug) - U srednjoj i istočnoj Evropi, samo Srbija, Hrvatska i Slovenija još imaju odredjeni potencijal za prilive direktnih stranih ulaganja jer je u toku nekoliko privatizacionih projekata, zaključili su analitičari Erste grupe.
U najnovijoj analizi, oni su naveli da će "prilivi direktnih stranih ulaganja igrati manju ulogu u finansiranju ulaganja u većini zemalja srednje i istočne Evrope u godinama koje su pred nama" jer je raniji visok nivo u znatnoj meri bio posledica privatizacionog procesa, koji je u većini zemalja gotovo završen.
"Medjutim, zemlje srednje i istočne Evrope još mogu da imaju koristi od akumulacije kapitala, s obzirom na to da će uloga lokalnih ulagača postajati sve važnija za razvoj investicija", ocenili su analitičari.
Pošto u prvi plan dolaze domaća ulaganja, razvoj domaćeg privatnog sektora, posebno malih i srednjih preduzeća, postaje još važniji za zapošljavanje i rast produktivnosti, preneo je portal SEEbiz.
Istraživanje Erste grupe je pokazalo da je oživljavanje privatnih ulaganja ključni faktor za vraćanje potencijala za rast u regionu.
Domaća štednja i transferi unutar EU u sve većoj meri neutrališu pad direktnih stranih ulaganja, što bi trebalo da doprinese oporavku ukupnih nivooa ulaganja.
"Trenutna dinamika rasta ulaganja u srednjoj i istočnoj Evropi iznosi oko šest odsto. Ako želimo da potencijalni rast BDP-a u ovim zemljama vratimo na pretkrizni nivo od 3,7 odsto, godišnji rast ulaganja morali bismo da podignemo na 10 do 15 odsto", izjavio je rukovodilac sektora istraživanja za srednju i istočnu Evropu u Erste grupi Juraj Kotijan.
U analizi su Poljska i Madjarska izdvojene kao zemlje koje već beleže više nivoe ulaganja u poredjenju s 2008. godinom.
Poljska je predvodnik po ulaganjima u čitavoj Evropi, budući da su poljsku privredu podsticala javna ulaganja, dok su druge zemlje morale da se nose s fiskalnom konsolidacijom, navedeno je u analizi.
U Ceškoj i Slovačkoj ulaganja bi 2015-2016. trebalo da dosegnu pretkrizne nivoe kako sve bolje poslovno raspoloženje bude podsticalo ekspanziju. Hrvatskoj, Sloveniji i Rumuniji, s druge strane, trebće snažniji oporavak kako bi ulaganja vratile na nivo pre krize.
Ostavi komentar