PIROT, 5. marta (Tanjug) - Žene iz Stapara, Sombora, Odžaka i Pirota pokrenule su danas inicijativu da staparski ćilim, jedna od najlepših tradicionalnih rukotvorina iz Srbije, bude nominovan za ulazak na Nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasledja. Inicijativa je predstavljena na otvaranju izložbe "Bogatstvo duha" u galeriji "Čedomir Krstić" u Pirotu, gde posetioci imaju priliku da vide antikvarne uzorke staparskog ćilima, najlep
PIROT, 5. marta (Tanjug) - Žene iz Stapara, Sombora, Odžaka i Pirota pokrenule su danas inicijativu da staparski ćilim, jedna od najlepših tradicionalnih rukotvorina iz Srbije, bude nominovan za ulazak na Nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasledja.
Inicijativa je predstavljena na otvaranju izložbe "Bogatstvo duha" u galeriji "Čedomir Krstić" u Pirotu, gde posetioci imaju priliku da vide antikvarne uzorke staparskog ćilima, najlepše pirotske ćilime, kao i slike i motive australijskih Aboridžina.
Izložbu su otvorili predsednik opštine Pirot Vladan Vasić, član gradskog veća Sombora Nemanja Sarač, ambasadorka Australije u Srbiji Džulija Fini i predsednica Etno mreže i izvršna direktorka NALED-a Violeta Jovanović.
Ovaj dogadjaj deo je aktivnosti predvidjenih Sporazumom o saradnji Sombora i Pirota, potpisanog na inicijativu Etno mreže i NALED-a i uz podršku Ambasade Australije, čiji je cilj očuvanje i promocija pirotskog i staparskog ćilima.
Staparski i pirotski ćilimi su najpoznatiji autohtoni ćilimi u Srbiji. Snažan uticaj pirotskog ćilimarstva na vojvodjansko primetan je još početkom 20. veka, kada su tkalje iz Stapara počele da koriste motive iz Pirota kao inspiraciju za svoje ćilime. Iako je staparski ćilim nastao još u 18. veku danas se više ne proizvodi.
U želji da obnove tradiciju i pretvore ćilimarstvo u prepoznatljiv nacionalni brend, članice udruženja za očuvanje starih zanata "GrlicaĆ i "Damsko srceĆ iz Pirota angažovale su se da ženama iz udruženja "StaparkeĆ iz Stapara, "Zlatne ruke SomborkeĆ iz "SomboraĆ i "LenkaĆ iz Odžaka prenesu iskustva u izradi ćilima kroz niz obuka i savetovanja.
Proizvodnja rukotvorina je druga najisplativija aktivnost u seoskim domaćinstvima u Evropskoj uniji, što ukazuje na to da bi i u Srbiji savremena izrada tradicionalnih proizvoda mogla da bude motor zapošljavanja žena i mladih na selu.
Problem je činjenica da u našoj zemlji nema gradske etno galerije, ni u Beogradu ni u turističkim centrima, što otežava plasman rukotvorina, a nije razvijena ni praksa da se koriste kao diplomatski i poslovni poklon, navedeno je u saopštenju Etno mreže i NALED-a.
Ostavi komentar