Tekst objavljen: 30.10.2012 8:21        


Nakon što je američka kompanija „Friport Mek Moran“ u okolini borskog aerodroma pronašla novo ležište bakra, budućnost rudarstva na ovim prostorima se više ne dovodi u pitanje.

Američki rudari "uboli bingo" u Boru

Amerikanci su, na osnovu dve bušotine, ispod sloja sedimenata, ušli pravo u masivno ležište bakra, u kome sadržaj tog metala varira, u proseku - od 10 do 12 procenata, dok ima „partija“ u kojima sadržaj bakra dostiže i neverovatnih 20 odsto u rudi.

Predstavnici Friporta su menadžmentu RTB dostavili i ponudu za strateško partnerstvo oko zajedničke eksploatacije najperspektivnijeg borskog ležišta Borska reka, koje počinje na dubini od jednog kilometra i širi se sa povećanjem dubine. Amerikanci su ponudili da investiraju u geološka istraživanja tog ležišta i da, ukoliko rezultati budu pozitivni, imaju 70 odsto akcija u budućem rudniku, ali je vrh borskog Kombinata bakra tu ponudu ocenio kao neprihvatljivu.
U borskim i majdanpečkim rudnicima sada se, primera radi, otkopava ruda sa najviše 0,4 odsto bakra, dok podaci kazuju da su ležišta crvenog metala sa jednim procentom u rudi - profitabilna.

Iako prvi rezultati odsto govore da su Amerikanci uboli „bingo“, i da je kvalitet rude koju su pronašli gotovo istovetan onom koji je 1902. godine ovde pronašao srpski industrijalac Đorđe Vajfert, tek će buduća istraživanja, koja mogu potrajati i nekoliko godina, pokazati da li taj procenat bakra prate i odgovarajuće količine rude, koje bi garantovale otvaranje i eksploataciju novog rudnika bakra.

Ono što je zasada izvesno, jeste podatak da zona Timočkog magmatskog kompleksa, kako se, geološkim rečnikom, naziva ovaj kraj, predstavlja najveći rudni potencijal u Srbiji.

S druge strane, ni geolozi iz Rudarsko-topioničarskog basena Bor ne sede skrštenih ruku. Oni su, tokom prošle i ove godine, obavili 42 kilometra bušotina i na lokalitetu Kriveljski kamen, i otkrili ležište od 50 miliona tona rude bakra i zlata. - Na osnovu dosadašnjih saznanja, možemo da govorimo o rezervama od 50 miliona tona rude od kojih se u 30 miliona tona može odmah ući klasičnim površinskim kopom - reči su Trajče Tončića, rukovodioca Sektora za geologiju u RTB Bor.
Tako je, nedavno, kanadska kompanija "Avala risoris“, na lokalitetu Bigar hil, na planini Crni vrh, nedaleko od Bora, uokvirila ležište sa 38 miliona tona rude, iz koje je moguće izvući 48 tona zlata.

Kanađani su okončali istraživanja i na crnovrškom lokalitetu Kraku pešter, gde su napravili 16.000 metara bušotina. Sledeći korak je izračunavanje bilansa zlata na tom potezu, koje će, na osnovu rezultata iz bušotina, za Avalu obaviti konsultantska kuća AMC, iz Velike Britanije.

- Ovo je još jedan pozitivan korak ka našem cilju - da otkrića do kojih smo došli istraživanjima pretvorimo u ekonomski isplativ projekat - kazao je Džastin van der Torn, direktor istraživanja u Avali.

- Imajući u vidu da smo mi istraživačka kompanija, naš je cilj da otkrijemo mineralne resurse i definišemo ih u smislu ekonomskog potencijala, za moguću rudnu ekspoloataciju.

 

PITAJ BESPLATNI KAMATICA SAVETNIK KOJI JE KREDIT NAJBOLJI ZA TEBE

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
rudnici rudarstvo rude bakar rudarska industrija rudari bor rtb bor

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana