Tekst objavljen: 18.01.2013 7:46        


Državno poljoprivredno zemljište više se neće prodavati, nego će se davati u zakup na period od 50 godina, piše Jutarnji list.

Arapima naša zemlja, Hrvati svoju ne daju nikom

Novi Vladin model upravljanja i korištenja poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi u državnom vlasništvu ima za cilj da ukrupnja poljoprivredne parcele, kako bi hrvatski agrar bio u stanju da funkcioniše na jedinstevnom tržištu EU.

U Hrvatskoj će se, dakle, moći prodavati samo privatno poljoiprivredno zemljište, ali ni ono strancima u sledećih sedam godina, jer je tako ispregovarano s EU.

U državnim je rukama 890.000 hektara, od čega se trenutno koristi tek nešto više od 332.000 hektara. S druge strane, poljoprivredena gazdinstva raspolažu s 1,8 miliona hektara, od čega se koristi nešto manje od milion hektara. Sveukupno, od oko 2,7 miliona hektara poljoprivrednog zemljišta, trenutno se koristi nešto više od 1,3 miliona, ili 49 odsto.

- Ovaj zakon nam donosi kvalitetnije, brže i bolje upravljanje poljoprivrednim zemljištem - ocenio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.

Pored toga, Vlada novim zakonom predlaže i deseterosturko povećanje jednokratnih naknada za preimenovanja poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Time se želi stati na kraj malverzacijama preimenovanja zemljišta u gradovima i opštinama koje su već sada utvrdile prevelik broj građevinskih i poslovnih zona.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Hrvatska zemljište agrar poljoprivreda

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana