Tekst objavljen: 06.02.2013 15:28        


Mnogo je vode proteklo Dunavom, Moravom i Vardarom sve do Egejskog mora, ali je svaka tekla svojim tokom, od kada se u Srbiji sanja plovni put koji bi povezao ove reke sa solunskom lukom.

Do Soluna sto somuna. Ili jedan kanal

Ideja je rođena pre više od jednog veka, razrađivana u vidu projekata u socijalističkoj Jugoslaviji 1963. i 1971. godine. Svoju renesansu doživela je u novoj Vladi Srbije na čelu sa SNS-om.

Ministar prirodnih resursa, rudarstva i prostornog planiranja Milan Bačević potpisao je u sa kineskom kompanijom „Gezoba korporejšn” Protokol za izradu studije opravdanosti projekta plovnog puta od Beograda do Soluna, za deonicu kroz našu zemlju. Javljaju se i procene da bi realizacijom ove zamisli bio rešen i problem suša i poplava na području korita Morave. Potpredsednica Vlade Verica Kalanović govori o procvatu poljoprivrednih predela uz reku koja „seče srce Srbije“.
Da li je u Srbiji moguće i da li je isplativo realizovati „strateški megaprojekat“, kako ga ministar Bačević oslovljava? Ovo pitanje nije novo, sa starih projekata je skinuta prašina. Osnovno pitanje koje se postavlja u javnosti je - koliko to košta?

U srpskom Parlamentu vođena je žestoka rasprava oko isplativosti projekta. Demokrate i liberali optuživali su vlast da namerava da zaduži građane Srbije za dodatnih 12 milijardi dolara, a ministar Bačević je negirao optužbe i poručio da je "sigurno da se Srbija neće zaduživati".

U javnosti je, kako to u Srbiji obično biva, upućeno mnogo kritika na račun oživljavanja ideje o plovnom putu.

Ekonomista Aleksandar Stevanović smatra da je priča o grandioznom projektu naučno-fantastična.

Stevanović objašnjava da je Srbija toliko zadužena „da ministri prose po svetu da ne bankrotiramo i niko neće da nam da ni milijardu, a kamoli deset milijardi evra, na koliko je projekat procenjen“.

- Pominjala se i koncesija, ali ne verujem da bi se bilo ko, pa ni Kinezi, usudio da investira pod razumnim uslovima u Srbiji, zato što svi znaju kako poslujemo – kaže Stevanović.

Izgradnjom kanala, plovni put od Beograda do Soluna bio bi skraćen za više od 1.000 kilometara.

Međutim, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Beogradu Zoran Radmilović objašnjava da bi na toku od 650 kilometara trebalo izgraditi čak 58 prevodnica. Radmilović napominje da je moguće i neophodno utvrditi koje su to količine robe koje će prolaziti kroz taj kanal da bi bilo opravdano ploviti njime.

Ostavi komentar


Pročitao/la sam i prihvatam uslove korišćenja




Povezane teme:
Dunav-Morava-Vardar-Egej brodski transport rečni transport infrastruktura saobraćaj investicije

Kalkulator dozvoljenog minusa
Dozvoljeni minus
Nedozvoljeni minus
dana